DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Bilo je nužno, da se u svrhu ispravnog uvida u današnje stanje baci letimični pogled unatrag, jer najveći dio građevina na ovom posjedu datira iz doba prije svjetskog rata. Ostali objekti šumarskog zgradarstva ne dolaze u području ovog vlastelinstva. Izgradnju industrijskih građevina i uređaja ne izvode vlasteoski šumari, budući da se ista, kako je prije istaknuto, nalazi u cijelosti u rukama privatnih lica. Skloništ a (Diensthiitten) grade se u cilju olakšanja povremenog poslovanja u udaljenim šumskim predjelima. Ona su raznog tipa, već prema kraju i položaju gdje se nalaze. To su male drvene građevine, čiji osnovni kostur mnogo nalikuje na onaj gospodarskih zgrada. Ukoliko i vrše vrlo važnu funkciju u terenskom poslovanju, ono ipak radi svoje jednostavnosti ne će biti s gledišta šumarskog zgradarstva od većeg interesa. Za lugarnic e (Hegerhâuser) je spomenuto, da u glavnom prevladava jednoliki sistem gradnje. Od toga su izuzete starije zgrade, koje potječu još od doba vlasništva grofa Batthyanyi-a (Platak). Inače su lugarnice prizemne, rjeđe jednokatne građevine, sa 2 sobe! u prizemlju i 1 do 2 sobe na tavanu (odnosno u prvom katu kod jednokatnica). U Gorskom Kotaru prevladava više tip drvenih stanova a u Primorju zidanice. Nuzprostorije sačinjavaju zasebnu gospodarsku zgradu tako, da svaka lugarnica sastoji iz dvije građevine, — stanbene i gospodarske zgrade. Da se dobije jasna slika o prilikama zgradarstva na ovom velikom posjedu, valja ocijeniti primjenu osnovnih načela gradnje sitanbenih zgrada naprama ovdašnjim prilikama. 1) Položa j se za lugarnicu izabire na suvislom, netnasutom, ne- c sto nagnutom zemljištu, a u neposrednoj blizini raskršća glavnih izvoznih puteva. Pored toga je odlučan momenat blizine čuvarskog sreza, pitke vode i zavjetrina. Naravno, da se svim ovim uslovima ne može udovoljiti, jer ovaj prostrani planinski teren obuhvata bezbroj kotlina, draga i visova, te gotovo nema mjesta, gdje bi svi ti uslovi bili dani. Jer uklonivši se vjetrovima i obilnim oborinama (nanosima snijega) na izloženim položajima, dolazimo mahom u gudure i kotline, u kojima opet nema dostatno svjetla ni promaje. Zato i nije čudo da smještaj mnogih vlasteoskih lugarnica nije baš sretne ruke, a to manje, što je mišljenje lokalne šumske uprave bilo samo konzuitativno. 2) Trajnos t građevine ovisna je o njenom položaju i soliđnosti. Kako se prvoj okolnosti nije dalo potpuno udovoljiti, to se potonjoj, naime soliđitetu građe, posvećivala velika briga. Najveća oštećenja čini vjetar, vlaga i preobilje oborina. Štetan se upliv vlage parališe izgradnjom betonskog ili kamenog podnožja zgrade od 1.20—1.50 met. visokog, a koji zalazi u zemlju od 0.50—0.80 metara duboko, zatim podlaganjem katranisanog papira i šljunčanim nasipom unutar temeljnog zida. Istu svrhu ima i kamenom opločeni do 0.5 met. široki pojas oko zgrade, a i sindrom pokriveni drveni štit na južnoj, oborinama izloženoj strani zgrade. Debljina vanjskog kamenog zida iznosi do 40 cm, a kod drvenog 20 cm bez morta. Ovako izvedeno ziđe odgovara svom zadatku. Pri tom valja imati u vidu, da je za drvene zidove upo- Irebljena jelovina i smrekovina. dakle manje trajan materijal. Uplivu 505 |