DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 3 <-- 3 --> PDF |
SuMARSKltlST GODIM A 5. Mo%? NARODNA ODBRANA I ŠUME Y 1 našoj se javnosti suviše malo govori o našim šumama i šumarskojM I privredi. To je očit znak da se ne ceni ni njihova važnost niti se \^y vodi računa o opasnostima, koje im prete. Istina, velika organizacija šumara na svom prošlogodišnjem zbora u Zagrebu i na ovogodišnjem zboru u Beogradu digla je svoj glas na obranu šuma i šumarske privrede. No mi ne verujemo, da će taj glas stručnjaka i privrednika moći da se čuje od silnog zveketa partijskog oružja. Nikako ne smemo dopustitida zaglušna buka tih borbi uguši krik ranjene šumarske privrede. Tajkrik treba da se čuje ne samo medju šumarima i privrednicima. On treba da jekne i u najširoj javnosti. On treba, vapeći za pomoć, da dopre do ušiju sviju, kojima je istinski na srcu interes otadžbine. Sreća je te ima jedna velika organizacija svesnih otađžbenika, kojaprema svojim pravilima može da živo ispomogne borbu šumara, što zasad stoje osamljeni. To je Narodna Odbrana. Smatramo da treba skrenuti pažnju Narodne Odbrane stynju naših šuma i šumarske privrede, te jepodstaći da i ona zagazi u borbu za očuvanje toga narodnoga blaga. Potrebu ovog zahvatanja diktira sama važnost naše šumarske privrede .. jednoj, a cilj, što ga želi doseći Narodna Odbrana, na drugoj strani. Dok smo bili razjedinjeni bilo je posve razumljivo, da je težište rada Narodne Odbrane moralo da bude u oblasti nacijonalnog osvešćivanja i oslobodjavanja. U ono vreme bilo je ispravno reći: pre svega sloboda a onda hleb. Ili: iz političke snage ekonomska snaga. Ali danas, kad se nalazimo ujedinjeni u svojoj nacionalnoj državi, danas treba da kažemo: pre svegahleb. Ili drugim recima: iz ekonomske snage politička snaga. Narodna Odbrana treba da se zainteresuje za glasove javnosti, da se u našoj šumarskoj privredi javljaju izvesne crne mrlje, i za jadikovkešumarskih organizacija i stručnjaka, da se naša šumarska privreda nalaži na strmoj i klizavoj stazi te se rože sve niže. Pre no se ona strmoglavi potrebno je uočiti u čemu je njeno oboljenje i potražiti mu leka. Zlo bije našu šumarsku privredu sa nekoliko strana. Država privodi seči prostrane površine šuma takvim tempom i načinom, koji ne dajemogućnosti prirodnog podizanja šuma. 0 veštačkom ne treba ni govoriti, jer bi tu naišle ogromne teškoće tehničke i finansijske prirode. Velikim trudom i troškom izradjeni privredni planovi mimoilaze se i čitavo ekonomisanje pada van okvira sistematskoga rada i gazi po kolosjeku im 501 |