DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ing. ADOLF JOŠOVEC : GUBAR U ŽUTICI GODINE 1927. U U god. 1927. pojavio se gubar u 2utici u manjoj mjeri nego li do sada, pa se prema svemu čini, da već epidemija gubara jenjava, i da je već nastupila degeneracija. U god. 1926. bila su odložena jaja gubareva u znatnoj mjeri na površini od 720 kat. jul., u neznatnoj mjeri na površini od pp. 1000 kat. jul. Prema tome je ove godine brst gubara u prvospomenulim dijelovima bio potpun, a u ostalim djelomičan. Ove je godine gubar odložio jaja u mnogo manjoj mjeri i to u znatnoj množini na površini od 350 kat. jul., a u neznatnoj mjeri na površini od 300 kat. jut. Uporedivši množinu odloženih jaja s prošlogodišnjim može se pouzdano zaključiti, da na godinu množina gubarevih gusjenica ne će biti velika, te će prema tome i ia epidemija naskoro završiti. Medljika je stalni gost 2uiice, te se pojavljuje svake godine bez obzira na pojavljivanje gubara i to u podvodnim močvarnim dijelovima u većoj množini. Njezina je pojava vezana uz stanovite predjele, gdje se pojavljuje redovito, a inače sporadički. U onim dijelovima, gdje se medljika pojavljuje redovito, pojavilo se i sušenje hrastova pojedinačno već i prije pojave gubara, a sa pojavom gubara se to sušenje uvećalo. Dapače lokalno je nastalo posvemašno sušenje sastojina na većim površinama. Tako su se već u prošlim godinama osušile hrastove sastojine u većim površinama, o čemu sam u dosadašnjim referatima izvijestio. U većoj opasnosti, da se osuše, nalaze se još sastojine na površini od pp. 240 kat. jut., južnog dijela Žutice između Česme i Crnca, u nižim položajima, gdje se medljika redovito pojavljuje. Već dosadašnjim pojedinačnim i hrpimičnim sušenjem te su sastojine vrlo proređene. Najveću otpornost sušenju daju za sječe zrele sastojine Vratoč i Selišće, koje su vanrednog uzrasta, povoljnih uzgojnih prilika te znatne tehničke sposobnosti, a medljika je iamo> samo sporadička. I ako je gubar u tim sasiojinama harao bez prekida već od god. 1923. nije se moglo do ove godine naći nijedno suho stablo. Istom ove godine, kad se medljika baš u ovim dijelovima u velikoj mjeri pojavila, osušilo se pp. 500 hrastovih stabala i to samo na nižim položajima i stabla manje tehničke vrijednosti sa slabim krošnjama i većim dijelom potištena u gušćem sklopu. Droj posušenih stabala prema broju zdravih stabala, koji iznosi pp. 10.000 hrastova, upravo iščezava, te ni najmanje ne utječe na obrast sastojine. Pošto prema gore rečenom epidemija gubara rapidno jenjava, a niti je gubar ove godine odložio jaja u tim sasiojinama, pa niti u blizini njihovoj, sigurno je, da nema opasnosti, da će se te sastojine kao ukras 2ulice i kao jedne od najvrijednijih hrastovih sastojina naše države osušiti. 517 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Motrenja gubara ove sam godine nastavio, te sam u mogućnosti, da upotpunim svoja opažanja iz godine 1926. priopćena u Š. L. 1926. str. 538. Ovogodišnja sam opažanja vršio većim dijelom lično a opažanja upućenoga lugarskoga osoblja lično sam kontrolirao. Podatke sam bilježio u posebno za to sastavljenom iskazu, kojega ovdje priopćujem. Vremenske prilike. (Temperatura, vjetar). S početka hladno, vjetar sjevernjak, a zatim toplije oblačno s malo kiše. Početkom aprila jaki mraz. Od maja vruće bez kiše. Slanje poplava. Poplave je bilo samo koncem maja i to malo. Dan listanja pojedinih vrsli drveća. Listanje je kod pojedinih vrsta drva započelo i to: joha i grab 8. aprila, jasen i brijest 12., a rani hrast 15. aprila. Slanje gubareve zaraze. Zaraza gubara je bila potpuna. Legla su bila gusto posuta do 10 m visoko po deblu i granama i to na grabu više nego na hrastu. Početak leženja gubarevih gusjenica. Prva leženja gubarevih gusjenica opažena su dne 15. aprila i to na rubovima i na sunčanoj strani. Tok leženja gubarevih gusjenica. U početku se gubar jedno 3 dana legao vrlo sporo, a poslije naglo, te je do konca aprila završeno. Množina izleženih jaja. Od gubarovih jaja izleglo se oko 60—70% i to približno svuda pojednaiko. Dan milenja gusjenica na stablo. Gusjenice su ostale 2—3 dana na leglu, a zatim su tek uzmilile po stablu do lista. Jakost bršlenja prije prelaženja. Mlade su gusjenice s početka bile spore i trome, pa je brštenje prvih 14 dana bilo slabo, ali nakon toga vremena upravo vidljivo. Dan i jakost prelaženja gusjenica. Prelaženje gusjenica započelo je 5. maja u masama. Tom su zgodom gusjenice obrstile list podstojnoga drveća i grmlja, dapače i travu i šaš. Vladanje gusjenica kod bršlenja. Gusjenice su cijelo vrijeme bršlenja bile živahne i nijesu pokazivale nikakvu tromost. Vrijeme zakukuljivanja. Prve kukuljice opažene su 6. juna, a zakukuljivanje bilo je u početku sporo. Dan letenja leplira. Prvi je leptir opažen 16. juna, a već 20. juna bilo je mnogo leptira, a vidjevali su se do 5. jula. Omjer ženki prema mužjacima bio je 1 : 2. Odlaganje jaja. Jaja su ženke odmah odlagale i dosta gusto. Slanje sastojina nakon bršlenja. Sastojine su bile potpuno obrštene. Obršten je bio hrast, grab i grmlje potpuno, a joha djelomično. Opažanja neprijatelja. Osa-najeznica opaženo je vrlo malo kao i muhâ gusjeničarki. Od ptica opaženi su za vrijeme brštenja u velikoj množini čvorci, kojih je poslije nestalo. Opaženo je, da žabe žderu gusjenice i leptire. Dan ponovnog listanja. Hrast je ponovno počeo listati 16. juna. Pojava medljike. Medljika se pojavila između 20. i 30. juna u znatnoj množini, te je mjestimice sav list pobijelio. Sušenje hrastovih stabala. Sušenje stabala bilo je samo pojedince, a u većoj mjeri hrpimično po močvarnim dijelovima. Pojava kornjaša. Potkornjaci opaženi su su samo u stablima, koja su se počela sušiti. 518 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Promatrajući gube u jeseni za lijepa sunčana vremena mogao sam konstatirati, da su se već u jeseni izlegle gusjenice po 2—3 u pojedinim gubama, ali dalje od mjesta leženja nijesu oipuzale, već su i tamo za kratko poginule. Kroz zimu su gube izgubile žućkastu boju, te su poprimile neku pljesnivu boju. Prema ovim znacima zaključivao sam, da je nastupila degeneracija gubara, što se i potvrdilo, jer je 30—40% jajašaca ostalo jalovih. Naravno da je brst ipak bio potpun, jer su se jajašca nalazila u znatnoj množini. Leženje gubara pada u vrijeme listanja glavnih vrsti drva, čiji list služi za hranu gubarevoj gusjenici. Iz toga je posve razumljivo, da se podaci o biologiji gubara u njemačkoj literaturi ne slažu s našim podacima. Prema prošlogodišnjem zapažanju ove se godine gubar legao nešto kasnije. Razlog će valjda biti taj, što je ove godine početkom aprila bio velik i jaki mraz, koji je spriječio ranije leženje. Ostalo je vrijeme bilo vrlo pogodno za razvoj gubara, jer je bila suša. Prelaženje gusjenica bilo je ove godine ranije, jer je na manjem prostoru bila veća množina gusjenica, pa su i prije dovršile brštenje napadnutih sastojina. Prelaženje gusjenica bilo je u velikim masama, jer zaprijeka nije bilo, a jednom su zgodom mase gusjenica priječile prolaz vlaka industrijskom prugom. Zakukuljivanje gusjenica uslijedilo je u isto vrijeme kao i prošle godine, a isto tako i let leptira. Omjer ženki i mužjaka bio je isti t. j. 1 : 2. Odlaganja jaja uslijedilo je odmah poslije leta, te su jaja odložena gusto i visoko više po grabu nego po hrastu. U saslojinama, koje su ove godine bile zaražene gubarom, ne može se sada naći gubarevih jaja, što je znak, da se gubar otselio u druge sastojine. Selenje je moglo biti potpuno, jer nije bilo nikakovih zaprijeka, pošto su radi suše svi kanali i jarci ostali cijelo vrijeme suhi. Od "neprijatelja gubarevih opaženo je i ove godine vrlo malo osanajezniea i muha-gusjeničarki. Od ptica opažena su mnoga jata čvoraka, ali samo za vrijeme brštenja. Da bi se čvorak hranio gusjenicama nije se moglo opaziti. Medjutim je opaženo, da se žabe hrane gusjenicama i leptirima gubara. Za vrijeme spuštanja gusjenica sa drveta opaženo je oko stabla mnogo žaba, gdje vrebaju. Čim se gusjenica spustila nisko zemlji, žaba je zaskočila i gusjenicu progutala. Taj je pojav bio dosta čest tako, da se može pozitivno ustvrditi, da se žabe hrane gubarevim gusjenicama. Da li je to samo slučaj ove godine, kad je bila suša, ili je to redoviti slučaj, ne može se ustvrditi, pošto se dosada to nije ni opazilo. A i ove godine se to slučajno opazilo, pa se tome posvetila veća pažnja. No po mojem mišljenju ne će to biti od većeg utjecaja za tamanjenje gubara, pošto se gubar i dalje zadržao još u znatnoj mjeri, premda i žaba imade vrlo mnogo. Medljika se pojavila ove godine između 20. i 30. juna i mjestimice i takvoj množini, da je sav list pobijelio. Posljedice ovogodišnjeg haranja gubara i medljike nijesu još posve vidljive. Za sada imade samo pojedinih sušaca i to po nižim položajima, te u predjelima, gdje se sušenje i dosada pojavilo. Drugi su predjeli ostali pošteđeni. Pravu sliku sušenja dat će naredno proljeće. Time bi uopće završio svoja opažanja o gubaru, pa ću biti zadovoljan, ako sam i najneznatniji dio pridonio za upoznavanje toga našega najvećega štetnika. 519 |