DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 14     <-- 14 -->        PDF

linijama, od kojih je najvažnija ona preko samog sedla. Zadatak sastoji
u tom, da se ublaže protupadovi (15 posto na 5 posto) od ishodišne
točke (Suho) do vrha sedla, te da se smanje prestrmi potezi (25 posto
na 8 posto) od sedla do Grobničkog polja. Današnje su prilike takove,
da na liniji protupadova može vući jedan par konja tek pola kubnog
metra, a dalje uz strmine do dva kubna metra, ali uz dvostruke kočnice.


Tehničko riješenje ovog zadatka uslovljuje produljivanje cestovne
trase mjestimično po 2—3 km, a sumarno na cijelom spoju circa 10 km.
K tome tu nužno iskrsava veći broj serpentina i rampi, koje u ovoj
vrleti povlače za sobom velike zemljoradnje. Sve to nerazmjerno poskupljuje
izgradnju, i stoga se to pitanje nije do danas riješilo.


Cjelokupni troškovi djelomičnih preloženja na ovoj cesti ne prelaze,
po mojim računima, pola milijona dinara. Nažalost, pošto cesta
prelazi u tri četvrtine svoje duljine privatno i komunalno tlo, ne može
se od vlasteoske uprave tražiti da ona snosi sve građevne troškove, a
dapače i troškove otkupa zemljišta. Mimo toga ni promijenjeni smjer
izvoza ne bi drvu ovih šuma ništa uvećao vrijednost, jer ono, izvažano
i preko granice, ima visoku cijenu. Naprotiv bi drvo općinskih šuma
znatno poraslo u vrijednosti, a okolni žitelji dobili mogućnost zarade.
Tu je dakle nužna saradnja žiteljstva, a pošto je ono ekonomski nemoćno,
nužna je saradnja države.


Ova je stvar i danas još uvijek na dnevnom redu. Ne prejudicirajući
njezinom konačnom riješenju, moram ustvrditi, da se realizacija
ovog projekta mora u interesu naroda i šumoposjednika u što skorije
vrijeme provesti. Moja je intencija, da ovim kratkim osvrtom na problem
izvoza iz vlasteoskih šuma pružim široj javnosti najmarkantnije
konture. Tako će se barem donekle moći stvoriti sud o važnosti vlasteoskih
prometala ne samo u šumskoj, nego i u općoj privredi.


Saobraćajne prilike na ovom velikom posjedu očito svjedoče, kako
bez izgrađenih prometala nema intenziteta gospodarenja. Ako ovdje
još i imade ekstenzivnosti, to se ona odnosi samo na one komplekse,
koji su van dohvata prometne mreže. Moje je pak uvjerenje, da je bez
uređenog saobraćaja iluzoran i svaki strukovni rad šumara, jer svim
drugim sredstvima ne možemo glavnom proizvodu našega rada dati
onu vrijednost, koja mu po njegovoj upotrebi u raznim granama privrede
čovjeka pripada. Dok ne riješimo zadaće uređenja saobraćajne
mreže diljem otadžbine, dotle je vrijednost našega rada samo fiktivna
i imaginarna.


Zaključak


Keasumirajući sve što je rečeno, dolazimo do zaključka, da se gospodarenje
na vlastelinstvu Thurn Taxis razvija u pravcu, po kom bez
suvišnih eksperimenata a uvažujući lokalne kako klimatske tako i pedološke
prilike nastoji izvući što veću moguću korist. Ono je konzervativno,
jer u svojim metodama ne zakreće ni na lijevo ni na desno,
nego već preko pola stoljeća podržaje stalnu osnovnu liniju.


Da je to opravdano, suvišan je svaki dokaz. Svjedoči za to današnje
stanje vlasteoskih šuma. Šumarstvo planinskih domena ne može
biti objektom za primjenu neprokušanih nazora a niti smije praviti
skokove, a da u isti mah ne izlaže opasnosti svoj temeljni kapital —
šumu.


512