DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 14 <-- 14 --> PDF |
linijama, od kojih je najvažnija ona preko samog sedla. Zadatak sastoji u tom, da se ublaže protupadovi (15 posto na 5 posto) od ishodišne točke (Suho) do vrha sedla, te da se smanje prestrmi potezi (25 posto na 8 posto) od sedla do Grobničkog polja. Današnje su prilike takove, da na liniji protupadova može vući jedan par konja tek pola kubnog metra, a dalje uz strmine do dva kubna metra, ali uz dvostruke kočnice. Tehničko riješenje ovog zadatka uslovljuje produljivanje cestovne trase mjestimično po 2—3 km, a sumarno na cijelom spoju circa 10 km. K tome tu nužno iskrsava veći broj serpentina i rampi, koje u ovoj vrleti povlače za sobom velike zemljoradnje. Sve to nerazmjerno poskupljuje izgradnju, i stoga se to pitanje nije do danas riješilo. Cjelokupni troškovi djelomičnih preloženja na ovoj cesti ne prelaze, po mojim računima, pola milijona dinara. Nažalost, pošto cesta prelazi u tri četvrtine svoje duljine privatno i komunalno tlo, ne može se od vlasteoske uprave tražiti da ona snosi sve građevne troškove, a dapače i troškove otkupa zemljišta. Mimo toga ni promijenjeni smjer izvoza ne bi drvu ovih šuma ništa uvećao vrijednost, jer ono, izvažano i preko granice, ima visoku cijenu. Naprotiv bi drvo općinskih šuma znatno poraslo u vrijednosti, a okolni žitelji dobili mogućnost zarade. Tu je dakle nužna saradnja žiteljstva, a pošto je ono ekonomski nemoćno, nužna je saradnja države. Ova je stvar i danas još uvijek na dnevnom redu. Ne prejudicirajući njezinom konačnom riješenju, moram ustvrditi, da se realizacija ovog projekta mora u interesu naroda i šumoposjednika u što skorije vrijeme provesti. Moja je intencija, da ovim kratkim osvrtom na problem izvoza iz vlasteoskih šuma pružim široj javnosti najmarkantnije konture. Tako će se barem donekle moći stvoriti sud o važnosti vlasteoskih prometala ne samo u šumskoj, nego i u općoj privredi. Saobraćajne prilike na ovom velikom posjedu očito svjedoče, kako bez izgrađenih prometala nema intenziteta gospodarenja. Ako ovdje još i imade ekstenzivnosti, to se ona odnosi samo na one komplekse, koji su van dohvata prometne mreže. Moje je pak uvjerenje, da je bez uređenog saobraćaja iluzoran i svaki strukovni rad šumara, jer svim drugim sredstvima ne možemo glavnom proizvodu našega rada dati onu vrijednost, koja mu po njegovoj upotrebi u raznim granama privrede čovjeka pripada. Dok ne riješimo zadaće uređenja saobraćajne mreže diljem otadžbine, dotle je vrijednost našega rada samo fiktivna i imaginarna. Zaključak Keasumirajući sve što je rečeno, dolazimo do zaključka, da se gospodarenje na vlastelinstvu Thurn Taxis razvija u pravcu, po kom bez suvišnih eksperimenata a uvažujući lokalne kako klimatske tako i pedološke prilike nastoji izvući što veću moguću korist. Ono je konzervativno, jer u svojim metodama ne zakreće ni na lijevo ni na desno, nego već preko pola stoljeća podržaje stalnu osnovnu liniju. Da je to opravdano, suvišan je svaki dokaz. Svjedoči za to današnje stanje vlasteoskih šuma. Šumarstvo planinskih domena ne može biti objektom za primjenu neprokušanih nazora a niti smije praviti skokove, a da u isti mah ne izlaže opasnosti svoj temeljni kapital — šumu. 512 |