DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1927 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Radovi su oko projektovanja i izvađanja cestovnih poteza prilično
jednostavni. Temelj cjelokupnog posla čini tačna orijentacija u najsitnijim
osobinama terena. Izviđanje terenskih prilika kod projektovanja
cesta jedan je od najopsežnijih poslova. Tom se prilikom okularno procjenjuje
sastav tla, pad, odnošaj nasipa i otkopa i aproksimativne veličine
radija krivina. Držim, da ovako detaljno terensko izvidjanje više
odgovara pravoj svrsi, nego upotreba najtočnije karte sa izohipsama.


Generalno trasiranje slijedi iza obavljenog terenskog izviđa,
a sastoji se u nivelaciji unapred fiksiranih terenskih točaka, naravno
u okviru dozvoljenog pada odnosno uspona. Radi pretežno strmog,
neprohodnog i krševitog terena zabacile su vlasteoske instrukcije
upotrebu bilo kakovog stroja za nivelovanje sa stativom kao nepotrebnu
i preskupu. Tom zadatku potpuno odgovara sidro za nivelovanje
(Nivellieranker), čija konstrukcija vrlo nalikuje onoj Matthesovog
hipsometra. Jer aproksimativna tačnost nivelacije, koja je za.
polaganje cestovne trase sasvim dovoljna, ne iziskuje potrebu savršenijih
i kompliciranijih nivelacionih instrumenata. Pogotovo ne onda,
kada terenske prilike njihovoj manipulaciji čine velike teškoće i
uzrokuju gubitak vremena.


Prilikom generalnog trasiranja snimaju se otprilike na svakom
hektometru nagibi terena s istim instrumentom. Snimanje situacije
trase vrši se redovno samo u slučaju, ako projektovana građevina prelazi
i privatne posjede (ekspropriacioni nacrt).


Detaljno trasiranje se odnosi na poznate poslove oko određivanja
radija krivina, snimanja uzdužnih i poprečnih profila, izračunavanja
masa otkopa i nasipa i njihovog izjednačenja.


Korekcije nul—linije kod iskolčenja prelaznih krivina, osnivaju se.
kod starijih gradnja, na unapred fiksiranom radiju, čija veličina iznosi
30—40 metara. Kod novijih se uzima za podlogu izračunavanje najmanjeg
radija po poznatoj empirijskoj formuli iz dužine vozila (L) i širine
prometne cestovne površine (b):


L2


R =


4b


U tom se pogledu kod starijih gradnja mnogo griješilo. Ne samo
što su se uzimali unaprijed fiksirani radiji, nego su se isti u terenu i
okularno utvrđivali. Zbog toga danas nalazimo na mnogim starijim
cestama preoštre zavoje, koji čine nepopravljive neprilike kod izvoza
duljeg materijala.


Radovi oko snimanja uzdužnih (dužine 1:1000, visine 1:100) i po


prečnih (1:20) profila oduvijek se vrše na običajan način, a tako i


izračunavanje masa otkopa i nasipa (razdioba poprečnih profila u tro


kute) i njihovog izjednačenja (dizanje i spuštanje uzdužnog profila,


pomicanje poprečnih profila). Napomenuti mi je, da — i ako su ovdješ


nje terenske prilike više manje nepovoljne — ipak se u pravilu sva


gdje postizava jednakost otkopa i nasipa. Uzrok je u tome, što se trase


kreću redovno u položitom terenu, gdje se spomenutoj ravnoteži lako


može udovoljiti. Osim toga pruža ovaj krševiti teren gotovo na sva


kom mjestu, ili barem na vrlo kratkim distancama, prilično dobar gra


đevni materijal, pa kakav veći razvoz materijala ne ulazi uopće u


račun.


509