DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Koju i kakvu agrarnu reformu možemo provesti ha Kršu? U krajevima, gdje postoji veliki poljoprivredni posjed, podmiruje agrarna reforma siromašne zemljoradnike diobom poljoprivrednog zemljišta velikog posjeda. Na kršu provadjanje agrarne reforme u ovom smislu i ne dolazi u obzir. Jedini način, kako da se uveća posjed zemljoradnika na Kršu jest diioba Krša, t. j. da se iizvjesne površine od piplštinskog i državnog Krša dadu zemljoradniku u njegovo vlasništvo, u cilju, da individualni vlasnik razvije nasvojoj zemlji svu svoju snagu u pravcu uvećanja prihoda, a s time i u pravcu uvećanja vrijednost i. Ovo pitanje nije još svuda na Kršu niti pokretano. Sigurno iz razloga, što u najširim masama nije ni dozrela misao, da je akcija oko podizanja krša daleko šira i značajnija od pitanja vještačkog pošumljavanja. Za Krš Hercegovački javlja se misao o diobi- gologa Krša u godini 1923. Direkcija Suma u Sarajevu saziva dne 11. jula 1923. g. kolegijalnu sjednicu šumarskih stručnjaka »glede obnove akcije pošumljavanja Krša u Hercegovini«. Zapisnik te sjednice bio je slijedeći: ZAPISNIK1) sastavljen dne 11. jula 1923. god. kod Direkcije Šuma u Sarajevu. Prisutni potpisani. PKEDMET: jest po naredjenju Ministarstva Suma i Rudnika u Beogradu od 12. juna 1923. Br. 17.142 kolegijalna sjednica šumarskih stručnjaka glede obnove akcije pošumljavanja krša u Hercegovini. Potpisani su mišljenja, da bi se pošumljenje krša u Hercegovini prevelo na taj način, da se ovaj krš, koji je vlasništvo državnog erara, razdijeli postepeno i to1 u površini od jedan do najviše dva Ha, već prema terenskim prilikama itd. svakoj pojedinoj familiji. Na ovaj način drže potpisani da se prepusti pošumljdnje privatnoj inicijativi i da se na taj način privatnici zainteresuju i u njima iz vlastitog interesa pobudi volja za$ ovu akciju, kojim bi načinom, po mišljenju potpisanih, bio osiguran uspjeh ove akcije. Spočetka bi bili ovi dijelovi krša (svakodnevnih ispaša) svakoj pojedinoj familiji dati u zakup na deset godina pod izvjesnim uslovima1, koji bi sadržavali prava i obveze za dotičnoga i koji bi uslovi bili sastavljeni u formi jednog zakupnog ugovora. Taj ugovor sadržavao bi naročitu odredbu, da je dotični dužan podijeljeni mu krš pošumiti u roku od 10 godina; ako ovaj uslov ispuni da će mu se prenijeti u gruntovno vlasništvo. Da se postigne što bolji uspjeh i da se pobudi što bolji interes za ovu akciju kod svih težaka bilo bi opravdano, da kod razdiobe krša učestvuju svi težaci bez razlike i bez obzira, da li već imaju svojih privatnih gajeva u većoj i manjoj površini. Država sa svoje strane trebala bi: 1. da oprosti težaka od plaćanja poreza za vrijeme pošumljavanja; 2. da u centrumu svakoga sreza osnuje šumski vrt, u kojem bi se odgajale presadnice i besplatno dijelile, a takodjer i potrebno sjeme; *) Prepie originalnog zapisnika. — Pisac. 456 |