DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Dr. JOSIP BALEN : DIOBA GOLOGA KRŠA (Prilog studiju pošumljavanja krša.) B B acite jedan pogled na Krš bilo na onaj u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji, bilo na onaj u Crnoj Gori i Hercegovini i lako ćete prepoznati privatni posjed od kolektivnog posjeda bilo Države, bilo nekog pravnog lica. Sve zemljište, što je obradjeno kao vrt, oranica, livada, ili sačuvano kao gaj, redovno je u privatnom posjedu. Velike, ponajviše puste površine, na kojima je u mnogo slučajeva sterilitet već dosegao izvjesnu kulminaciju, svojina su kolektivna. Individualna svojina uopće okarakterisana je težnjom, da se na jedinici površine postigne što bolji ekonomski rezultat s obzirom na potrebe vlasnika, kao i s obzirom na kvalitet zemljišta. Kako zemlja može dati tražene koristi samo uz učešće rada i kapitala, potrebno je, da se to učešće provede što je moguće racionalnije. Na zemljištu Krša, koje treba radom i kapitalom učiniti produktivnim, dolazi — po našem mišljenju — u prvom redu u obzir indivi dualn o vlasn i š t v o. Kod toga pojedinac vlasnik može potpuno rea- l!zovati svoje nastojanje! i s obzirom1 na ulaganje rada, i s obzirom na ulaganje kapitala. To ne isključuje skrb vlasti, koja je i onako po svome pozivu dužna da se brine o unapredjivanju dobrobiti svih svojih gradjana i promicanju blagostanja uopće. U nacionalnoj ekonomiji nalazimo načelo da vrijednoisit dolazi od rada. Razvijanje čovječanstva traži, da se tlo ne ostavlja prepušteno uticaju prirodnih sila, nego da čovjek zahvati svojim radom i kapitalom, kako bi tlu d,ao vrijednost ondje, gdje je ono nema, a uvećao je ondje, gdje je ta vrijednost malena ili nedostatna. Ta modifikacija u vrijednosti zemljišta na Kršu može da se — po našem mišljenju — najbolje provede ako je zemlja u individualnom vlasništvu. Vjerujemo da toliko naglašavana privatna inicijativa može doći do potpunog izražaja u pravcu stalnog uvećavanja prihoda zemlje samo onda. ako je zemlja u individualnom vlasništvu. U nas se mnogo pisalo i govorilo, a i danas se piše i govori o agrarnoj reformi. Po svojoj svrsi trebala bi agrarna reforma da donese takovo riješenje u pogledu vlasništva zemlje, koje bi bilo pravilnije no dosada. U mjesto malog broja onih, koji imaju zemlju, imad© agrarna reforma da zemlju da u ruke što većega broja onih, koji su bez zemlje i koji bi zemlju obradjivali. Agrarne reforme sviju vijekova nastajale su vazda iz istih osnovnih razloga: demokratski duh vremena donosi sa sobom potiskivanje aristokratskih, ili bolje reći, individualistie´kih. prilika, u kojima je zemlja bila svojina malenoga broja privilegovanih lica. 454 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Koju i kakvu agrarnu reformu možemo provesti ha Kršu? U krajevima, gdje postoji veliki poljoprivredni posjed, podmiruje agrarna reforma siromašne zemljoradnike diobom poljoprivrednog zemljišta velikog posjeda. Na kršu provadjanje agrarne reforme u ovom smislu i ne dolazi u obzir. Jedini način, kako da se uveća posjed zemljoradnika na Kršu jest diioba Krša, t. j. da se iizvjesne površine od piplštinskog i državnog Krša dadu zemljoradniku u njegovo vlasništvo, u cilju, da individualni vlasnik razvije nasvojoj zemlji svu svoju snagu u pravcu uvećanja prihoda, a s time i u pravcu uvećanja vrijednost i. Ovo pitanje nije još svuda na Kršu niti pokretano. Sigurno iz razloga, što u najširim masama nije ni dozrela misao, da je akcija oko podizanja krša daleko šira i značajnija od pitanja vještačkog pošumljavanja. Za Krš Hercegovački javlja se misao o diobi- gologa Krša u godini 1923. Direkcija Suma u Sarajevu saziva dne 11. jula 1923. g. kolegijalnu sjednicu šumarskih stručnjaka »glede obnove akcije pošumljavanja Krša u Hercegovini«. Zapisnik te sjednice bio je slijedeći: ZAPISNIK1) sastavljen dne 11. jula 1923. god. kod Direkcije Šuma u Sarajevu. Prisutni potpisani. PKEDMET: jest po naredjenju Ministarstva Suma i Rudnika u Beogradu od 12. juna 1923. Br. 17.142 kolegijalna sjednica šumarskih stručnjaka glede obnove akcije pošumljavanja krša u Hercegovini. Potpisani su mišljenja, da bi se pošumljenje krša u Hercegovini prevelo na taj način, da se ovaj krš, koji je vlasništvo državnog erara, razdijeli postepeno i to1 u površini od jedan do najviše dva Ha, već prema terenskim prilikama itd. svakoj pojedinoj familiji. Na ovaj način drže potpisani da se prepusti pošumljdnje privatnoj inicijativi i da se na taj način privatnici zainteresuju i u njima iz vlastitog interesa pobudi volja za$ ovu akciju, kojim bi načinom, po mišljenju potpisanih, bio osiguran uspjeh ove akcije. Spočetka bi bili ovi dijelovi krša (svakodnevnih ispaša) svakoj pojedinoj familiji dati u zakup na deset godina pod izvjesnim uslovima1, koji bi sadržavali prava i obveze za dotičnoga i koji bi uslovi bili sastavljeni u formi jednog zakupnog ugovora. Taj ugovor sadržavao bi naročitu odredbu, da je dotični dužan podijeljeni mu krš pošumiti u roku od 10 godina; ako ovaj uslov ispuni da će mu se prenijeti u gruntovno vlasništvo. Da se postigne što bolji uspjeh i da se pobudi što bolji interes za ovu akciju kod svih težaka bilo bi opravdano, da kod razdiobe krša učestvuju svi težaci bez razlike i bez obzira, da li već imaju svojih privatnih gajeva u većoj i manjoj površini. Država sa svoje strane trebala bi: 1. da oprosti težaka od plaćanja poreza za vrijeme pošumljavanja; 2. da u centrumu svakoga sreza osnuje šumski vrt, u kojem bi se odgajale presadnice i besplatno dijelile, a takodjer i potrebno sjeme; *) Prepie originalnog zapisnika. — Pisac. 456 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 10 <-- 10 --> PDF |
3. da dijeli onim težacima, koji pokažu naročitu volju i ......, nagrade, diplome, ordene itd.;, 4. da. nastoji da se podijelom arondira privatni posjed pojedinaca; 5. da pošumi već postojeće zabrane i da nastavi te dovrši odpočeto kultiviranje; 6. da reguliše držanje koza tako, da se dozvoli na glavu po jedna koza i to samo za one krajeve, gdje nije moguće držanje druge vrsti mliječnog blaga; 7. da zainteresuje škole na taj način, što će, po mogućnosti, učestvovati kod pošumljavanja odnosno sađjenja biljaka školska djeca, a pojedinim školama da se izruči naročita površina za pošumljavanje, gdje će školska djeca imati prilike, da pod vodstvom učitelja sami pošume, na koji će način školska djeca dobiti smisao i ljubav za uzgoj šume. Ove pošumljavane površine prešle bi onda u vlasništvo dotičnih općina; 8. da obveze i sve gradske općine, da na svoj trošak takodjer pošume one površine, koje im budu dodijeljene i koje bi trebale da budu u blizini gradova i vrela; 9. da reguliše pitanje dogona tovarnih drva u varoši, koji bi dogon drva u interesu uspjeha ove akcije trebalo ili posve zabraniti ili ograničiti na najmanju mjeru, a dotične gradske općine uputiti, da se pravovremeno pobrinu za potrebnu količinu ogrjevnog materijala; 10. da makar i prisilno uvede upotrebu štednjaka a time ograniči potrebu ogrjevnog materijala. Od podjele trebalo bi potpuno isključiti dosadanje zabrane, isto tako visoke šume u koliko ih ima, kao i one, koje sačinjavaju zatvorena područja. Isto tako trebalo bi isključili od podjele visoke ljetne pašnjake, za čije bi se pošurnljenje imala povesti kasnije jedna posebna akcija, a pošumljenje provadjati samo na dnevnim pašnjacima (merama). Podjelu bi trebalo da vrši jedno seosko povjerenstvo pod predsjedanjem poglavara sreza i uz sudjelovanje šumskog upravitelja (referenta) i geometra, pri čemu bi trebalo dijeliti one bolje površine. Ovaj način podjele doveo bi do najmanjeg broja sporova, koji bi u velikom broju nastali, ako bi državni organi ovo sami činili. Podjela boljih površina opravdana je time što se na taj način osigurava brži i sigurni uspjeh akcije. Konačno bi trebalo obavezati dotične težake, da na vlastiti trošak odmah ograde dodijeljene im površine. Što se tiče nabavke finansijalnih sredstava za ovu akciju, kao što je trošak osnivanja šumskih vrtova, kultiviranje državnih zabrana, postavljanje posebnog osoblja za vodjenje poslova u centralnim šumskim vrtovima, nagrade itd. to su potpisati mišljenja, da bi se potrebna sredstva mogla namaknuti, a da se s time ne optereti državni budžet, na slijedeći način: 1. Kako- je poznato pripada svima zemljoradnicima, starosjediocima pravo servituta đrvarenja u državnim šumama. Izdavanje ovog drveta vršilo se do sada na taj način, što su težaci to drvo dobivali posve besplatno, a nisu državi naknadjivali ni troškove oko doznake, za farbe, tiskanice itd. Potpisati su mišljenja, da ovo pravo servitutnog đrvarenja ne isključuje dužnost svakog težaka, da naknadi državi troškove oko doznake itd. Trebalo bi stoga administrativnim putem propisati, da se za pokriće ovih troškova naplaćuje od težaka za svaki kubik gradjevnog odnosno svaki prostorni metar ogrijevnog drveta, bez obzira na vrst drveta, izvjesna svota, koja bi mogla za sada iznositi 1 dinar. Dotične svote uplaćivale bi se pomoću položnica na jedan novo osnovani ček-konto pod naslovom sFond za pošumljavanje krša«, za koji bi fond onda izdalo regulativ, sličan onome o fondu za pošumljavanje Ministarstva Suma i Rud 456 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nika. Potpisani su mišljenja, da bi se ovim načnom dobilo dovoljno novčanih sredstava za početak ove akcije. 2. Pored ove takse za servitutno drvo moglo bi se kod prodaje sviju šumskih produkata iz državnih šuma predvidjeti u dotičnim ugovorima, da je kupac dužan pored ostalog platiti u korist »Fonda za pošumljavanje krša« od cjelokupne kupovine 2%. Konačno su potpisati mišljenja, da se ovom akcijom tangiraju pitanja izručenja baltaiika i mera i ta pitanja djelomice i rješavaju, te bi stoga bilo potrebno, da se i reguliše pitanje držanja blaga na opštinskim ispašama, odnosno da se broj blaga na tim ispašama maksimira. Sam zakon treba da sadržava općenite odredbe a samo provadjanje u pojedinostima da se prepusti provedbenoj naredbi, koju bi izdalo Ministarstvo Suma i Rudnika na temelju ovlašćenja, koje bi sadržavao sam zakon. pl. Pogachnigg s. r. Karop s. r. šum. nadsavjetnik šum. savjetnik Josif Eadulović s. r. Bisto Stojanović s. r. šum. nadsavjetnik šum. savjetnik Ing. Ferdo Holl s. r. Stjepan Nikić s. r. direktor šum. škole šumarnik Kamilo Ružička s. .. Pavao Bilić e. r. šumar nadšumarnik Dr. Dim. Milosevic s. .. vlad. tajnik Kadi potpunosti same stvari moramo pomenuti, da je akcija oko podizanja pustih krajeva u Bosni i Hercegovini već i ranije otpočela kolonizacijom. Istaći moramo riješenje bivšeg c. i k. zajedničkog Ministarstva u Beču od 11. avgueta 1880. god. Br. 5429/B. H., koje se odnosi na koloniste u Boisni i Hercegovini. To je riješenje, proglašeno po Zemaljskoj Finansiskoj Direkciji za Bosnu i Hercegovinu pod br. 12.387/880. upućeno bilo svima iinansiskim i poresfcim inspefctoricma, poreznim, carinskim i šumarskim uredima. Najvažnije su mu odredbe slijedeće: Glasom saopštenja zemaljske vlade od 26. avgusta br. 19.503 dozvolilo je c. i k. zajedničko Ministarstvo svojim riješenjem od 11. avgusta 1880. god. br. 5429/B. H., da se dade kolonistima ovih pokrajina sa strane državne vlasti i to: 1. svakoj familiji, već prema njezinoj radnoj snazi, izvjesna površina raspoloživog državnog dobra: a) kao gradilište, za gradnju stanbene zgrade kao i za. gradnju gospodarskih i drugih potrebnih zgrada; b) za oranicu i livadu i c) po potrebi i za pašnjak (kod kolonista — općina mogla bi čitava općina zajedno zadržati jedan kompleks pašnjaka). Zemljište se daje kolonistima u vlasništvo, uz uslov, da otplaćivanje izvrše po procijenjenoj vrijednosti za vrijeme, koje odredi Zemaljska Uprava. Zemljište je hipoteka. Nije od potrebe besplatno davanje zemljišta jer se uzima procjenbena vrijednost kao kupovna cijena´, koja je za neproduktivne terene i onako minimalna, pa naseljenike ne će tištati ni najmanje. Za pašnjake nema kupovina, već će se iza izvesnog vremena otpočeti sa plaćanjem umjerene zakupnine. 2. svaka familija dobija za gradnju zgrada, pomenutih pod 1. besplatno količinu gradjevnog drveta i to u količini, koja se ravna prema broju duša u familiji. 3. kolonisti — opštine dobijaju pod istim uslovima gradjevno drvo za gradnju crkve i škole. ´ 457 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 12 <-- 12 --> PDF |
4. kolonisti ee oslobodjavaju za vreme od deset godina, počevši od izvršenja kolonizacije, od svih državnih poreza na zgrade i na zemljišta pomenuta pod 1., u koliko nije to zemljište oporezovano već prije naseljavanja. 5. kada kolonisti budu oporezovani, bilo radi vodjenja kakvog sporednog zanimanja, bilo iz koga drugog razloga, po odredbama za lično oporezovanje, uvažit će im se za vrijeme od 10 godina, od vremena njihovog naseljenja, prihod od 3000 piastera kao slobodan od poreza. — Oslobodjenje od plaćanja poreze gubi se, čim se naselje proda licima, koja se ne useljuju u zemlju, koja dakle nisu pravi kolonisti. Imajući u vidu i pomenuti zapisnik kolegijalne sjednice šumarskih stručnjaka, kao i ovo riješenje bivšeg c. i ... bečkog Ministarstva, koje je i dalje na snazi za Bosnu i Hercegovinu — odlučuje Ministarstvo Suma i Rudnika, da diobom Krša potpomogne rješavanju pitanja Krša. Dne 21. januara 1925. g. izdaje Ministarstvo Suma i Rudnika pod br. 1345/925. ovu naredbu: »NAREDBA* Ministra Šuma i Rudnika o podeli državnog zemljišta u Mostarskoj Oblasti u svrhu zagajivanja i pošumljivanja krša i goleti. ; DaJ se, naročito u okolini varoši, sela i naselja, kultivišu goleti i krševi, a da se zato zainteresuju široki narodni slojevi, na osnovu zakonske odredbe od 16. septembra 1880. g. br. 12.387. Naredjujem: Cl. 1. Državni krševi i goleti, koji nisu opterećeni pravima, koja isključuju raspolaganje s njima, a koji se nalaze blizu varoši, sela i naselja, kao i državne branjevine na kršu i goletima, koji nisu sastavni delovi većih šumskih kompleksa, odvojit će se za svrhe unutrašnje kolonizacije i razdelit će se stanovnicima dotičnih varoši, sela i naselja po propisima ove naredbe, a bez obzira na to, da li pojedinci imaju već svojih gajeva ili nemaju. Cl. 2. Ova kolonizacija ima svrhu, da se odvojeni i podeljeni krševi i goleti zat.* aje i pošume. Cl. 3. Kolonizacioni objekti délit će se u površinama od 1 do najviše 2 hektara u području naselja, sela i varoši, po mogućnosti što bliže kućama i ziratnoj zemlji pojedinih interesenata, pod uslovima unutrašnje kolonizacije. Ovi uslovi moraju pored ostaloga sadržavati još: a) obavezu, da se dotično zemljište mora u roku od jedne godine dana ograditi; b) obavezu, đa će svaki interesenat dotični objekat u roku od deset godina o svom trošku pošumiti, posle čega će se isti upisati u vlasnost dotičnog interesenta po propisima zakonske naredbe od 16. septembra 1880. g. Br. 12.387; . 01. 4 Kolonizacioni objekti délit će se tako, da se po mogućnosti arondira dosađanji posed onoga, kome se zemlja podeljuje. 01. 5. Sem toga svakoj će se seoskoj i gradskoj opštini podeliti po jedan kompleks krša i goleti, koji će one o svom trošku ograditi i pošumiti u rokovima, koji su označeni u 61, 3. ove naredbe. Na ove se komplekse ne odnosi ograničenje površine u 61. 3. ove naredba Cl. 6. Za svaku osnovnu školu odredit će se po mogućnosti potreban kompleks goleti ili krša, koji će služiti kao ugledna školska branjevina, u kojoj će se deca podučavati o svemu, što je u vezi sa osnivanjem, gajenjem i čuvanjem pošumljenog krša i goleti. 01. 7. Isključeni su iz kolonizacije: a) kompleksi visokih šuma, b) kompleksi vrijednih sastojina niske i srednje šume, * U originalu. — Pisac. 458 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 13 <-- 13 --> PDF |
v) seoski i visoki pašnjaci u koliko su potrebni kao ispaša naseljima, selima i varošima; g) krševi i goleti, koji su sastavni delovi većih državnih šumskih kompleksa, u koliko ih država namerava o vlastitom trošku zagajivati i pošumiti. 01. 8. Komisiju za derihu kolonizacionih objekata prema ovoj naredbi sastavljaju: 1. Poglavar dotičnog sreza, upravitelj dotične ispostave, odnosno njihovi zamenici; 2. Šumarski referent; 3. Geometar; 4. Glavar Opštine sa dva prestavnika dotičnog sela ili varoši. Cl. 9. Ako se ovi članovi komisije saglase, rešenje se ima odmah izvršiti. Ako se ne saglase ovi članovi komisije, akta će se predložiti Direkciji Šuma u Sarajevu, koja će doneti konačno rešenje. 01. 10. Gde god ima dovoljno kamenja, kolonizacioni objekti ogradit će se suvim zidovima, gde takovog kamenja nema, dotični će se objekti ograditi koljem i prućem, te će se oko objekata posejati istodobno seme za živicu. Materijal za ovakcve ograde kao što i seme za živicu — davače se besplatno. Ogradjivnnje kolonizacionih objekata drvenim stubovima i žiokama (baskijama) zabranjeno je. Za postavljenje ograda u osobito teškom terenu može Ministar Šuma i Rudnika davati potpore. Isto tako može Ministar Šuma i Rudnika davati potpore za pošum- Ijavanje osobito teških terena. Ove potpore davat će se . srestava Fonda za pošumljavanje a po predlogu šumarskih referenata, odnosno predlogu Direkcije Šuma u Sarajevu. 01. 11. Na trošak Države podići će se i održavat će se potreban broj šumskih rasadnika, u kojima će se proizvađjati rasadnice takvog drveća, za koje je iskustvo utvrdilo, da, dobro uspeva na kršu i goletima. Te će se rasadnice deliti interesentima besplatno. Isto tako će Država nabavljati i besplatno dijeliti interesentima razno seme drveća, koje dobro uspeva na kršu i goletima. 01. 12. Državno šumsko-tehničko, pomoćno i čuvarsko osoblje podučavat će besplatno interesente u sadjenju šumskih rasadnica i u sejanju šumskog semena. 01. 13. Za osobito uspele šumske kulture i branjevine na kršu i goletima Ministar Šuma i Rudnika, na predlog šumarskih referenata i Direkcije Šuma u Sarajevu, délit će odgovarajuće nagrade iz Fonda za Pošumljavanje. 01. 14. Ova naredba stupa na snagu danom oglašenja u Službenim Novinama Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Beograd, dne 21. januara 1925. g. Ministar Šuma i Rudnika Dr. G. Zerjav«. Kasnije je protegnuto važenje ove naredbe i na srezove Duvno i Livno u Travničkoj Oblasti. Direkcija Šuma u Sarajevu otpočela je odmah sa sprovodjenjem citirane naredbe u djelo. Rezultat rada oko diobe Krša od publikovanja pomenute naredbe do kraja godine 1926. u području pomenute Direkcije Šuma pokazuje nam ovaj pregledni iskaz: 459 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ISKAZ o površinama podijeljenoga krša do konca 1926. godine. I I Srez 1 Bileće 2 Ljubinje 3 Ljubuški 4 Mostar 5 Stolac 6 Trebinje 7 Duvno 8 Livno UKUPNO Podijeljeno krša hektara na familije Odobreno kredita Din Potrošeno Din. 1 ha stoji okruglo Din. 120-961 113 24-000 — 21.000 — 174´946 — 349 38.010-— 37.500-39- 60 -— 30 000´— 15.455-— 239-254 20.000-— 10.064-42- 1710- 610 3720 58.000-— 56.212-40 32-90 163-770 196 30,000 — 22.738-139-— 54- 31 18.000-— 14.355-— 265-50 79-105 46.500-— 46.5O0-590- 3313- 341 4768 264.510 — 223.824-40 Prema tome je do kraja 1926. g. podijeljeno u šest erezova u Hercegovini, u Oblasti Mostarskoj (Bileće, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Stolac i Trebinje) te u Bosni u Oblasti Travničkoj u dva sreza (Duvno i Livno) u svemu 3313-341 ha. a sa troškom od 223.824-40 Din. Iz prednjeg iskaza razabiremo vrlo interesantne podatke naročito: O površini, koja je podijeljena, o broju familija, koje su nadijeljene, o trošku državne vlasti za diobu pro 1 ha. Prema ovim zvanicnim podacima Direkcije Suma u Sarajevu najbolji je rezultat postignut, s obzirom na ukupnu površinu podijeljenog zemljišta, kao i sa oozirom na broj nadijeljenih porodica u «rezu stolačkom, gdje je podijeljeno nemalo 2000 ha. Tu je najjeftinije obavljena dioba i s obzirom na trošak po jednom hektaru od 32.90 Din. Najslabiji je rezultat u srezu Ljubuški, gdje se sa utrošenim kreditom za diobu nije uopće došlo do konačne diobe, jer postoje sporovi i žalbe, koje do kraja 1926. g. nijesu bile riješene. Veliki trošak za rad komisije potiče od sudjelovanja u komisiji pri diobi svih onih lica, što ih napominje čl. 8. navedene naredbe br. 1345/925. g. a naročito radi toga, što nema prethodne saglasnosti za diobu kod svih zainteresovanih općinara. Da bi se smanjili ovi troškovi, odnosno da se sa odobrenim kreditom izvrši što više, odredjeno je, da se samo onda 460 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 15 <-- 15 --> PDF |
obavlja komisijski uvidjaj, ako općinsko vijeće stvori valjani zaključak, da se podjela krša na teritoriji izvjesne općine može provesti — dakle gdje nema razloga za sporove. Pitanj e diob e obradivog općinskog zemljišta bilo je u D a 1m a c i j i potaknuto osamdesetih godina minulog stoljeća. U tom je pravcu izradjen i »Zakon od 27. maja 1876. g. o raedjelbi za obradjivanje sposobnih zemalja općinskih u Dalmaciji«, koji je objavljen u broju, 115. državnog zakonskog lista .. Kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, kao i izvjesni drugi zakoni, okružnice i naredbe, što su publikovane a odnose se na ovaj predmet. Tu je zakon od 9. novembra 1880. g. »0 zemljištu, namijenjenom šumskom odgoju na temelju zakona od 27. maja 1876. g.«, Naredba Ministarstva Poljodjelstva i Unu-, tarnjih Dijela od 12. novembra 1880. g. »o diobi obradivih opštinskih zemalja u Dalmaciji«, okružnica od 23. juna 1881. g. Br. 1. pokrajinskog povjerenstva za diobu obradivih općinskih zemljišta M. !Nal rezultat rada u ovome pravcu na teritoriji Dalmacije osvrnućemo se kasnije. U Dići i u Hrvatskom Primorju nije uopće življe pokretano pitanje diobe Krša. Velike površine goleti, na potezu od Kastva i Sušaka do medje Splitske Oblasti najvećim su dijelom vlasništvo zemljišnih zajednica (bilo organizovanih sa redovnim zastupstvom, kao u bivšem Provincijalu; bilo neorganizovanih, kao na teritoriji negdašnje Vojne Krajine) a negdje i vlasništvo državno (u Vojnoj Krajini). Ima i ovdje mnogo slučajeva, gdje goli krš prelazi iz vlasništva kumulativnog — u individualno putem usurpacija. U svakom slučaju očituje se redovito blagotvorni uticaj individualne svojine (makar i pravno nepotpune kao kod usurpacija) jer je zemljište, prema prilikama, u najviše slučajeva valjano obradjeno i dobro iskorištavano. Od šume, što dolazi na zemljištu, koje nije držano kao uzurpirano, te niti je u posjedu, a niti u vlasništvu individualnom, izuzevši one komplekse, koji su naročito čuvani po državnoj upravi, najbolje su očuvani, t. zv. gajevi — branici, koji se nalaze uz selo, kao zaštita od vode i vjetra, pa kao1 zaštita od žege za plandišta stoci. C r n o g o r s k i goli Krš najviše je vlasništvo sela i plemena. Ni ondje još nije pokretano pitanje diobe. No stanje privatnih gajeva i inog privatnog zemljišta daleko je bolje od onoga na »opštem pogazu«. Pitanje prelaženja pojedinih dijelova danas gologa krša u individualno vlasništvo samo je jedna od ovih mjera, kojima se indirektno nastoji podići proizvodna snaga zemlje na Kršu i kojima se nastoji omogućiti akcija oko unapredjivanja krša. Pri razmatranju ovoga pitanja valja imati svagda na umu odgovor na pitanje: da li svugdje postoje uvjeti, odnosno garancija, da će seljak u Kršu nadijeljeni mu dio gologa krša doista obraditi, kultivisati, uložiti u nj svoju snagu? Spomenuli smo, da su đijelov5 Krša u privatnom´ vlasništvu redovito bolji po proizvodnji od onih dijelova, što su u drugom vlasništvu. I to je tačno. No ne smijemo zaboraviti, da je dizanje proizvodne snage vezano ne samo o investicije u radu i novcu, već i na izvjesno vrijeme, sad dulje, sad kraće, naročito pri podizanju šume. Dalje, ne smijemo zaboraviti, da su danas teške prilike za život uopće, a za život seljaka na Kršu napose. On je doduše u najviše slučajeva i prije bio upućen, da van svoga rodnoga kraja zaslužuje, čime bi mogao da prehrani najveći dio godine 461 |
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 16 <-- 16 --> PDF |
svoju porodicu, no zarada je bila i lakša nego danas, pa je dobar dio seljaka na Kršu mogao po koji mjesec provesti kod kuće radeći na svojoj zemlji. Napomenuti valja i to, da su emigranti iz Amerike dobro zaradjivali i slali svojima, koji su opet ulagali dobar dio od novca, zaradjenog u Americi, u zemlju kod kuće. Pravile se ograde, sadila se loza i voćka, poitkresavali se i čistili gajevi itd. Danas je u mnogočemu drukčije. Rat je svoje učinio — što će se dugo osjećati. Za to pri apliciranju diobe, kao jakog pomoćnog sredstva za podizanje krša, treba oprezno postupati, mjereći vazda lokalne prilike. Možda će u nekim krajevima i danas biti dosta lako zapodjeti i provesti ddobu i to baš u krajevima, gdje dioba do sada nije još provodjena. To je vjerovatno, na Primorskom Kršu negdašnjega Provincijala u Primorsko-krajiškoj Oblasti. Naredba Ministarstva Šuma i Rudnika br. 1345/925. g. o diobi Krša u Hercegovini moći će se po potrebi modifikovati s obzirom na sadanje vlasništfvo dotičnih zemljišnih površina. i Kako se osim Krša u Bosni i Hercegovini te izvjesnih kompleksa na Primorju negdanje Vojne Krajine radi u glavnom o diobi površina, koje su danas vlasništvo javno pravnih lica (općina, zemljišnih zajednica itd.), potrebna je inicijativa sa strane nadležne oblasne skupštine da studijom svih mogućih faktora, koji su od stvarne važnosti donese svoje mišljenje o diobi krš a. Različne ekonomske, socijalne pa kulturne prilike, za tim dosadanje zakonodavstvo normirano negdje pismom, a negdje običajem — davati će direktivu za rješavanje ovo i podizanje Krša — dizanjem produkcije. Partage đes terrains karstiques nus. L´auteur rapporte sur l´état actuel de cette question. Rédaction. 462 |