DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Dr. JOSIP BALEN : DIOBA GOLOGA KRŠA (Prilog studiju pošumljavanja krša.) B B acite jedan pogled na Krš bilo na onaj u Hrvatskom Primorju i Dalmaciji, bilo na onaj u Crnoj Gori i Hercegovini i lako ćete prepoznati privatni posjed od kolektivnog posjeda bilo Države, bilo nekog pravnog lica. Sve zemljište, što je obradjeno kao vrt, oranica, livada, ili sačuvano kao gaj, redovno je u privatnom posjedu. Velike, ponajviše puste površine, na kojima je u mnogo slučajeva sterilitet već dosegao izvjesnu kulminaciju, svojina su kolektivna. Individualna svojina uopće okarakterisana je težnjom, da se na jedinici površine postigne što bolji ekonomski rezultat s obzirom na potrebe vlasnika, kao i s obzirom na kvalitet zemljišta. Kako zemlja može dati tražene koristi samo uz učešće rada i kapitala, potrebno je, da se to učešće provede što je moguće racionalnije. Na zemljištu Krša, koje treba radom i kapitalom učiniti produktivnim, dolazi — po našem mišljenju — u prvom redu u obzir indivi dualn o vlasn i š t v o. Kod toga pojedinac vlasnik može potpuno rea- l!zovati svoje nastojanje! i s obzirom1 na ulaganje rada, i s obzirom na ulaganje kapitala. To ne isključuje skrb vlasti, koja je i onako po svome pozivu dužna da se brine o unapredjivanju dobrobiti svih svojih gradjana i promicanju blagostanja uopće. U nacionalnoj ekonomiji nalazimo načelo da vrijednoisit dolazi od rada. Razvijanje čovječanstva traži, da se tlo ne ostavlja prepušteno uticaju prirodnih sila, nego da čovjek zahvati svojim radom i kapitalom, kako bi tlu d,ao vrijednost ondje, gdje je ono nema, a uvećao je ondje, gdje je ta vrijednost malena ili nedostatna. Ta modifikacija u vrijednosti zemljišta na Kršu može da se — po našem mišljenju — najbolje provede ako je zemlja u individualnom vlasništvu. Vjerujemo da toliko naglašavana privatna inicijativa može doći do potpunog izražaja u pravcu stalnog uvećavanja prihoda zemlje samo onda. ako je zemlja u individualnom vlasništvu. U nas se mnogo pisalo i govorilo, a i danas se piše i govori o agrarnoj reformi. Po svojoj svrsi trebala bi agrarna reforma da donese takovo riješenje u pogledu vlasništva zemlje, koje bi bilo pravilnije no dosada. U mjesto malog broja onih, koji imaju zemlju, imad© agrarna reforma da zemlju da u ruke što većega broja onih, koji su bez zemlje i koji bi zemlju obradjivali. Agrarne reforme sviju vijekova nastajale su vazda iz istih osnovnih razloga: demokratski duh vremena donosi sa sobom potiskivanje aristokratskih, ili bolje reći, individualistie´kih. prilika, u kojima je zemlja bila svojina malenoga broja privilegovanih lica. 454 |