DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 31 <-- 31 --> PDF |
40 komada srna. Od divljači visokog lova dolazi u obzir medvjed (Ursus aretos, — planine Risnjaka), vuk (Canis lupus, — posvuda rasijan), divokoza (Antilope rupicapra, — Kupska dolina), a donekle i- jelen (Ceirvus elaphus, — ekradsfce šume) i vepar (Sus scrofa, — beiz stalnog boravišta). Od divljači niskog ilova dolazi ovamo u prvom redu srna (Cervus capreolus, — posvuda), divlja mačka (Felis catus, — planine Risnjaka), kune bjelica i zlatica (Mustela martes i foina, — rasijano), lisica (Canis vulpes, — u blizini naselja), zec (Lepus timidus posvuda) i još neka sitna manje važna divljač. Kao lovišta siu na tetrijebe(Tetrao urogallus) poznate planine Dergomlja, Risnjaka i Skurinei. Ostala pernata divljač nema važnosti za lovačke svrhe. Valja napomenuti, da lov u ovim krajevima nema značaj privrede nego- športa, pa se odnosi jedino na tamanjenje velikih grabežljivaca (trovanje pomoću strihnina i cijankalija), a na plemenitu divljač ©amo u toliko, u koliko se radi o bolesnim i ostarjelim egzemplarima. U ostalom od Ujedinjenja ovamo zavedena je potpuna lovostaja u vlasteoskim šumama. Osvrt na š umsko-tngo v aoke uz anse u području vlastelinstva. Poizato je, da trgovina omogućuje i posreduje prelaz dobara od produkcije do konsunipcije, pa s ekonomskog gledišta nastavlja produkciju. Ona produktu podaje njegovu pravu vrijednost, što´ više, ona mu je kadikad i uvećava. Pa ako ona i jest djelatnost proizvedena privatnom inicijativom u cilju dobiti, a ono. ipak svojim posredovanjem kod izmjene dobara te svojim poslovanjem, kojim ona ogromnom dijelu pučanstva omogućuje kontinuiranu zaradu, vrši u narodnom gospodarstvu odlične funkcije. Primjenimo li ova opća ekonomska načela na privredne prilike u području ovoga vlastelinstva, gdje se radi o isključivo šumskoj trgovini, koja je u rukama malog domaćeg kapitala (aktivna trgovina), to se zamjema uloga trgovine u našem narodnom gospodarstvu još snažnije ispoljuje. Ako još k tome dodamo, ogromni kadar solidnog i prokušanog šusmskog radništva, preciznost preradbe šumskih produkata, povoljna saobraćajna sredstva i blizinu morskih luka, koja omogućuje da se gotovo- sva šumska produkcija plasira u inostransitvo, dolazimo do zaključka, da šumska trgovina ima u ovom kraju naprama ostalim krajevima države sasvim osebujan karakter. Iz rečenog slijedi, da lokalna trgovina (Binnenhandel) ima u ovom kraju sasvim sporedno značenje. Šumska je produkcija pretežno objektom vanjske trgovine (Aussenhandel), koja zahvata u velike prostorne udaljenosti, pa se razumljivo razvila u oba svoja tipa, naime u poslovanje na vlastiti račun (Proprehandel) i na komisionalno poslovanje (Koimmissionshandeil). Pored svojih dobrih strana ima ovdješnja šumska privreda i svojih mana. Trgovina razgranjena daleko preko mediterana, obuhvata s jedne strane našeg malog čovjeka, eimpirika u trgovini, kao prodavaoca, a s druge strane obrazovanog i vještog inostranca kao senzala i kupca. Logična je posljedica, da u mnogo slučajeva, napose kod komisionalnog poslovanja pada domaći producenat žrtvom nesavjesne spekulacije vještog inostranca. Stoga se u najnovije doba pojavljuju pokreti s inten 477 |