DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 28 <-- 28 --> PDF |
a) da ovdje šuma usiovljava egzistenciju pučanstva uopće, b) da je ovdašnja sva drvna industrija u rukama malog doma ćeg kapitala , te nema problema nacionalizacije industrija, c) da je udaljenost od željezničkog saobraćaja i primorskih luka razmjerno malena. Sa isključivo šumarskog stanovišta valja prosudjujući iskorišćanje šuma uvažiti slijedeće: 1. da su šumska prometala snažno razvijena, 2. da je upotrebljen najzgodniji i formalni i materijalni način prodaje (licitacija — naknadna premjerba), 3. da se tu radi o tu glavnom manje vrijiedinom drvu po vrsti (jela, bukva) i kakvoći (malodrvnost), 4. da je odmjereno (kratko) vrijeme sječe i izrade. a) Glavni užici. Glavni užitak čini drvna zaliha, koja je premašila sječnu zrelost. Spomenuto1 je, da jela daje pretežno gradjevni materijal a bukva gorivo. Nu postotak se gradje kod bukovog drveta uslijed izrade pragova u posljednje vrijeme podigao, pa ee u tom slučaju može računati na bukovo zrelo drvo oko, 60% gradje a 40% goriva. Kod izrade bukovih trupaca procenat gradje pada na. spomenutih 45% od cjelokupne mase. Jelovo drvo daje 85% gradje, pa je u tu svrhu uporabivo sve do 15 cm debljine na vršici. U otpadak se računa mimo ostalog i t zv. oitražina, t. j . cea 1 met. donjeg (debljeg) kraja debla, koji je nesposoban za trupce (kružljivost, gnjiloća itd.). Po vlastitom iskustvu računam, da jela u šumama Gorskog Kotara daje u doba sječivosti sa okruglo 60 cm prsnog promjera, poprečno 7—8 trupaca (4 met. duljine), dok u onim primoriskog vi..... kojih 5—6 trupaca iste duljine. Inače je drvo lijepo, pravno, bez kvrga i ejepko, što je naravno posljedica opreznog uzgoja. Jela se u ovdašnjim prilikama (supsumirajući ovamo dalkako i smreku, koja se niti bolje plaća niti posebno sortira), smatra kao najvrednije drvo. Tesanje jelove robe vrlo rijetko. Ono se ograničuje samo na vršike (gredice sa gotovo okruglim tanjim krajem) te na otražine (dužica). Izrada je bordonala jedva, spomena vrijedna. Kod bukve je protivno. Tu jeftinoća posla, brzina i jednostavnost izrade, a i snažna potražnja za bukovom tesanom gradjom ima za poslijedak, da je bukova tesana roba daleko pretežnija nego piljena, A uzrok je tomu i to, što je bukva u ovim krajevima na višim položajima, pa, Je suviše malodrvna, i razumljivo ne može u većim ikoličinama pružati prvoklasni materijal za trupce, dok je to za tesanu gradiu na pr. pragove još uvijek moguće. Iz mojih opažanja zaključujem,, da zrelo bukovo stablo sa okruglo1 40 om prsnog promjera daje u Gorskom Kotaru poprečno kojih 8—40 komada pragova (2.60X15X25), dok u Primorju 5—7 komada istih dimenzija. Pošto butova daje uz gradju još i stanoviti kvantnim goriva, to obično svaki kupac ikombinuje izradu tako, da za gradju nesposobne! stabalne dijelove izradjuje u cjepanice ili spaljuje u ugljen. Upotreba, naknadne premjenbe omogućuje ovđjesnjoj industriji onu zanijertnu visinu, na kojoj je danas.7) Bez sumnje, da i ovaj način prodaje ima svojih mana za rentabilitet gospodarenja, (preciznost dražbe r) Vidi prilog: Pregled drvne industrije u. području vlastelinstva. 474 |