DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Svakako bi u tu svrhu bilo shodno učiniti nekoliko pokušaja, pa iz njih ocijeniti magućnost prelama u oplodnu sječu na pruge. Mislim, da bi ovakav pokus izuzev neka jača msrazišta, dao pozitivne rezultate, kako ae to vidi uz mnoge puteve i ceste, koje su obrasle gustim jelovim, ponillaifcom. Vještačko se pomladjivanje, kako je spomenuto, prakltikovalo prije neko tri decenija umetanjem simrekovih sadnica u odrasle jelove i bukove sastojine. Ali uslijed slabog odnosno nikakvog uspjeha napustio se ovaj način pomlađjivanja. Najvažniji pasus u uzgoju ovih šuma čini njihovo njegovanje (prorede). Ovom se momentu odvajkada na ovom posjedu pridavala velika važnost, pa se on već nekoliko decenija uzastopce po svim revirima a napose u grobničkom reviru najpomnije provodi. Polazne tačke njegovanja šuma u ovom vlastelinstvu, čine dvije devize: a) Svako je šabloniziranje štetno i b) Sa svakom sastojinom valja individualno postupati. Cilj je njegovanju šuma: 1. Stvoriti mogućnost normalnog toka prirasta, kao i tvorbe normalne, sa svih strana jednolike krošnje. 2. Uzgojiti stabla lijepa oblika do najviše moguće debljine. 3. Podignuti prirast bez štete po kvalitet dlrveta (jednakost širine godova). U tu svrhu ne postoji više pitanje: gdje stoji potisnuto (izumrlo, bolesno, rašljasto itd.) stablo, nego gdje stoji ljepše stablo. Njegovi zahtjevi, i potrebe same kazuju, gdje1 da u njegovoj blizini udari sjekira. Stoga za izvodjenje proreda ne postoje nikakove instrukcije. U glavnom se najveća pažnja posvećuje podizanju debljinskog prirasta. A pošto je on u tijesnoj1 vezi sa razvitkom stabalne krošnje, ito se i kod jele i kod bukve ide za, razvitkom pravilne krošnje nu tako, da ona nigda ne ide ispod 0.3 stabalne visine. Proiredjivanje započinje kod jele u dobi letvenjaka; kod bukve nešto kasnije (radi izbijanja iz panjeva). Izumrla se stabla vade bez obzira na dobu sastojine. Eazdoblje je izmedju pojedinih prorednih sjekova to kraće, što jaci je prirast stabala i što je slabije izvedena prijašnja proreda. Svojjm dugogodišnjim naporima postigla je vlastelinska uprava odlične rezultate. Vidi se to na kvaliteti materijala, uporedjujući ga sa kvalitetom, drveita «susjednih općinskih i državnih šuma, gdje još u opće nije postojala, pravilna proreda. To je dokaz, ´da je pravilno izvodjenje proreda najteža, ali i najzahvalnija zadaća šumskog gospodarstva. Njom se najlakše i najsigurnije postizava svrha, uzgoja šuma: Uzgoj sito vrijednijeg drva, sa što manje troška´ na vremenu i novcu uz održanje trajne produkcione snage tla. III. I s k o . i š ć a v a nje šum a. Iskorišćavanje šuma najbobe ilustrira rezultate gospodarenja. Poznato je. da je ova. girana šumarstva na ovom posjedu sasvim dirukčije primijenjena u praksi nego drugdje u domovini. Mimo ostalih grana gospodarenja način iskorištavanja šuma glavni je faktor, putem kojeg ovo vlastelinstvo vrši važnu i odličnu ulogu u našoj nacionalnoj ekonomiji. Posimatrajući ovu granu šumarstva u ovdašnjim prilikama, moramo uočiti ponajprije općenite nacionalno ekonomske momente: 471 |