DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 24 <-- 24 --> PDF |
glinenom (tlu, čija su fizikalna svojstva više postojana, te na položajima, gdje je jela dovoljno zaštićena od -vjetrova i drugih -opasnosti, valja posvema napustiti uzgajanje bukve; tu je domena eminentno čistih jelovih sastojina. Naravno na isključivo kraškom tlu, koje zaprema veći dio1 posjeda, valja bukvu tolerirati. Ali i tu valja, da je jela glavna vrsta gospodarenja, a bukva samo sredstvo- ka cilju, it. j . samo u ovrhu popravljanjauzdržavanja tla. Pogledamo li današnje stanje ovih šuma, to nam na oko pružaju u tom pravcu veličanstvenu sliku, — rezultat dugogodišnjeg rada i iskustva. Izuzev neke omanje komplekse (u revirima Lokve i Crni Lug), gdje je još bukva zastupana više nego bi to bilo poželjno, odaju postojeće sastojine vjernu sliku stojbinskih okolnosti. Osnovku pomladjivanja, čini pravilna prebirna sječa (Plenterschlagbetrieb) sa pomladnom dobom od 20—40 godina. Kako se iz mnogih instrukcija razabira, svrha je ovdješnjeg gospodarenja, da vapneno tlo, koje naginje ogolečivanju, uvijek bude zaštićeno. Stoga se brižno pazi, da se vadjenjem posljednje partije sječivih stabala dotle otegne, dok tlo posvema pomlatkom ne obrasite. U drugom se pak redu oprezno podiže naravni nejednodobni ali gusti pomladak sa svrhom, da može uspješno odolijevati napadaju vjetra i snijega. Oveće prozrake — a pogotovo pro- gale — nisu ovdje naravno ni poznate. Napred sam spomenuo, da se sastojine (pretežno čiste jelove) u zaštićenim uvalama Gorskog Kotara sve više prlbližuju jedno dobnim. Te povoljne stojfoinske prilike na ovakovim mjestima, dovele su nekoje naše autoritete do mišljenja, da, *tu nije neophodno potrebna prebirna, sječa (prof. Nenadić). Ona bi po toj koncepciji imala prijeći u oplodnu sječu na pruge (Kulissenischlag), s tim, da sječa dakako počinje na protivnoj strani od vladajućeg vjetra (juga), dakle na sjevero-istoku. Širina prtuga ila-la bi maksimalno- dosizati visinu stabala. Ovo se gledište odnosi isključivo na sastojine u zaštićenim uvalama Gorskoga Kotara, dakle na pojas dominirajućeg južnjaka. Učinak se naime bure u Gorskom Kotaru opaža sanio na najvišim vrhuncima (zakrivljenost i ekscentricitet debla, nepravilnost krošnje iltd.). Djellovanje pak južnjaka obuhvata- niže prisojne položaje izuzev zaštićene vrtače i uvale. Tu je južnjak vrlo žestok i gotovo štetaiiji nego bura u pomorskom visočju. Svi vjetrolomi i izvale sjemenjača, naročito na sječinama, gdje je sklop slučajno prebiranjem odveć prekinut, potječu u glavnom od južnjaka. Ipak je on u vrttačastim partijama sasvim neznatan, pa dopušta jače vadjenje zrelih stabala bez opasnosti izvala. Naprotiv na južnim, vjetru izloženim stranama, mora se redovno prilikom sječe ostavljati oveći broj sječivih stabala, da se sklop ne bi odveć naglo otvoirio i tako oštećenja od južnjaka umnožila. Iz svega ovoga rezultira spomenuto1 gledište, da se na vjetru izloženim stranama provodi i nadalje prebirna sječa, dok u zaštićenim položajima ima, ona da predlje u oplodnu sječu na kulise. Na bazi ovog beiz sumnje ispravnog nazora nije vlasteoiska, uprava nigda provodila sjekove na spomenutim površinama. Glavni je toime razlog opreznost prema osjetljivosti jele za kasne mrazove, koji su u ovim predjelima vrlo česti, — a opet i bojazan, zakoro4dj,ivanja i prejakog isušivanja tla a napokon i poznata osjetljivost jele za mijenjanje svjetla. 470 |