DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 23 <-- 23 --> PDF |
neophodne potrebe izračunavanja sječive drvne groma de za obje prve periode. Misao vodilja taksacije, kako se iz svih elaborata vidi, jost sačuvali što više produkicomu i prihodniu potrajnost. Ova je intencija, išla tako daleko, da je izračunat mnogo manji godišnji prihod ovih šuma, nego što bi ga one mogle pružati. Za to govore silne rezerve, koje su se nakupile u pojedinim revirima. Držim, da mogu sigurno ustvrditi, da je kriterij za prosudjivanje očuvanja po´trajnosti i sječne ´zrelosti aie samo ispravan nego i za ovdješnlje prilike najshodniji. Tu leži osnovica, da je gospodarenje s ovim šumama tako uzorno i napredno . . . Tu leži i uzrok, da su te šume danas po bonitetu svojih sastojina, tako odlične. Svaka šuma kao živ organizam raste i umnaža svoju masni, ali ne jednoliko i pravilno. U mladosti malo, u zreloj dobi snažnije (kulminacija), a u starijoj dobi opet malo. Nema sumnje, da ta stvaralačka snaga šume dolazi do izražaja u doba njezinog najvećeg prirasta vrijednosti mase. On pada svakako u ono doba, kada je po jedinici površine u šumi ona zaliha, koju taj najveći mogući prirast i proizvodi. Masa, koja je manja od te normalne zalihe, ne proizvodi tog najvećeg priraštaja vrijednosti. — a ne proizvodi ga niti masa veća od normalne zbog zakržljalih, natrulih itd. stabala (Pressler: faule Gesellen). I upravo u tom pogledu leži razlika u gospodarenju ea ovim šumama naprama gospodarenju sa šumama u susjednoj Sloveniji. Tamošnje sastojine, i ako odlične kvalitete, tvore ´danas pretežno tanka stabla, a potom i manja masa, te ne mogu proizvoditi najvećeg prirasta vrijednosti. A njegovo je postignuće glavna zadaća uredjivanja, šumskog gospodarstva. II. U z ig a j a n j e šum a. Već je istaknuto, da glavne vrste šumskog drveća na .ovom posjedu čine jela i bukva, i to bilo kao mješovite bilo kao čiste sastojine. Kako u ovom krajn čine gornju granicu šuma čiste bukove sastojine, — a to sai većinom zaštitne šume, — držim suvišnim svako nastojanje oko pretvorbe ovih sastojina u rentabilnije. One u svom koridoru oko med je šuma imaju takove trajno ostati, čemu svjedoče neuspjeli. pokusi s umetanjem ´drugih unosnijih vrsta (jela, simreka). Izuzetak mogu da čine jedino čiste bukove sastojine u nižim položajima grobničke gospoštije, gdje bi se opreznim proredjivanjem guetih bukovih sastojina mogao podići postojeći, rijetko rasijani, jelov podrast, u koliko nije sasvim zakržljao. Na pristrancima, gdje ee nalaze pretežno mješovite jelove i bukove sastojine, iziskuju razni momenti (snabdjevanje pučanstva gorivom itd.), a ponajpače uzdržavanje trajne produktivne snage tla, da. se postojeća smjesa mora i nadalje podržavati. Medjntim. makar će cijena bukovini obzirom na savremene potrebe i načine upotrebe vjerojatno rasti, ipak bukva u vrijednosti za, četinjačama daleko zaostaje s razloga, što može u sječivoj dobi maksimalno pružati prama ovdješnjim prilikama, tek 45 % tvorivog t. j . gradjevnog materijala, dok se taj procemat diže kod četinjača na 85% od cjelokupne stabalne mase. Stoga valja da, je glavni cilj gospodarenja ovog vlastelinstva uzgajanje četinjavih sastojina. gdje to uzgojni momenti iole dopuštaju. Na 469 |