DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 22 <-- 22 --> PDF |
riode pribroji 10:z (sredina periode), a srednjem stablu II. periode 30:z Za ova je srednja stabla uzeta pripadajuća visina za dobe sječivosti iz tabela krivulja visina. Ovakove eu tabele sastavljene zasebno za svaki bonitet unutar pojedinih revira. Iz prsnog se promjera i visina normalnih stabala izračunava po sastavljenim lokalnim drvno-gromadinim skrižaitjfeama drvna zaliha za dobe sječirvosti, koja, pomnožena sa brojem stabala daje masu dotične periode. Nauka o uredjivanju šumskog gospodarstva dopušta, da se utisanov- Ijivanje sječive drvne zalihe može protegnuti samo na sastajine, koje će se sjeći u prvom deceniju (prof. Nenadić, rentabilitetna metoda). Medjutim, držim, da je za ovdješnje prilike potrebno ustanovljivanje sječive drvne mase i za II. periodu iz razloga jačeg uvida i Orijentacije o potrajnosti prihoda, koja je u oviim šumama nadasve potrebna. Dakako, ako sve to nije vezano uz neproporcionalne izdatke. d) Ustanovljenje drvnih zaliha. Ovamo dolaze u obzir dakako najglavnije i najvrijednije vrste, t. j. jela, smreka i bukva. Odnosi se na zalihe u I. i u II. periodi. Bazu ustanovljenja mase Ikod četinjača čini istablimično izbrajanje i premjeravanje (klupiranje) svakog odsjeka posebice. Okularna se procjena izvodi samo u neprijstupmim partijama (sporedni razred za gospodarenje), s razloga, što masa ovih predjela i onako nema upliva na ustanovljenje etata, jer je tu nemoguće i redoviti était užiti. Za ustanovljenje je sadanjih dirvnih masa I. i II. periode bukovih sastojdna dovoljna ili a) okularna procjena ili pak b) procjena; putem pokusnih (primjernih) ploha. Ako se radi o pretežno jednodoibnim bukovim sastojinama, upotrebljavaju se u tu svrhu prirasno-prihodne »križaljke. Uporedo sa klupovanjem snimaju se i stabalne visine, Sito čini osnovku za sastav spomenutih ´krivulja visina. Normalno se srednje stablo odredjuje radi kontrole na dva načina, a) sistemom Weise, — i b) diobom ulkupne mase deibljinskih razreda s brojem stabala istih. Drvna se masa srednjeg stabla svakog deblijinlskog stepena izračunava pomoću visina grafički interpoliranih u krivuljama — a na temelju lokalnih drvno-groimadnih «križaljaka. Produkt drvne mase srednjeg stabla i broja stabala odnosnog debljtnskog stepena daje drvnu masu potonjeg. — a suimatrium pripadajućih stavki drvnu zalihu (s korom) svih stabala I. i II. periode. e) Izračunavanje etata Od sječivih se -drvnih masa odbijaju postoci otpaitlka na kori i neunovčivom materijalu. Iz ove se sada mase još odbija stanoviti postotak (10%—20%) kao pričuva u I. periodi. Kvocient ostatka i broja godina periode (20) daje godišnji etat na krupnoj masi. Nu ovakovo izračunavanje etata ovisi o tom, da li sječiva gromada II. periode razdijeljena sa 20, iskazuje takodjer najmanje isti broj, te da li je odnošaj dobnih razreda prilično normalan. U protivnom se slučaju tako izračunati etat primjerno umanjuje, sve dok se ne postigne približna jednakost masa. za obja razdoblja. Ovo bi bio praktički argumenat 468 |