DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Ukamaćivanje se smatra dovoljnim sve ´dotle, dok formula daje iznose veće ili najmanje ravne 3%. Broji godina, koji se eastojine (gospodarska eitanost). Da je ovakovo ustanovljenje sječne zrelosti i ophodnje ispravno, potvrdjuje dosadanje iskustvo prilikom sječa prezrelih stabala. Usljed snažnog debiljinsikog 1a završenog visinskog prirasta poprima stablo u prezreloj dobi sve više ikoničan oblik, što eaatno povećava u glavnom postotak neuiuovčivih otpadaka, dok na samu kvaliteta stabla nema gotovo nikakvog upliva. Šta vise — stablo u toj dolbi gubi na svojoj kvaliteti usljed naglog širenja kružljivoisti i gnjiloće. Ovdje valja napomenuti, da je kružljivost najveća mana prebirnih šuma. Ona dolazi u ovim šumama do velikog izražaja, jer najvredniji donji dijelovi stabla ostaju kod naknadne premjerbe za trgovca neuporabivi. Oni se doduše kasnije prodaju za gorivo, — a kadišto i za dužicu, — ali uiz daleko nižu cijenu od gradjevnog drveita. Kružljivost raste uporedo s debljinom stabla, — pa i ona pored drugih razloga uslovljuje visinu ophodnje. Sto se tiče upotrebe Presslerove formule, držim, da njezini nedostaci nemaju u ovom isluičaju većeg značenja. Jetr već karakter ovih sastojina, poidaje: u svakom slučaju samo poprečne podatke, pa je traženje neke preciznosti uporabom točnijih formula od Presslerove (profesori Kunze i Levaković) za praksu nepotrebno i; iluzorno. e) I s p i t i v a n j e p r i r a s t a. Ono se proteže na srednja stabla triju najstarijih delbljinskih razreda: 30—39, 40—49 i 50—59 cm. U tu se svrhu odabere 7—9 u sklopu uzraslih srednjih stabala u svakom od spomenutih delbljinskih nazreda. Odlredijluju se Weise-ovim sistemom. Ispitivanje se odnosi na ustanovljenje poprečnog godišnjeg prirasta, za posljednji decenij. Svrha mu je dvojaka: 1. da se odredi razdioba u periode i u dobne raizređe; 2. da se izračuna sječiva drvna gromada za pojedine odsjeke. ad 1. Razdioba se u periode i u dobne razrede obavlja po slijedećem principu. Ako je ma pr. uz godišnji debljinlski prirast ´2 ustanovljena sječna zrelost stabala sa n cm, to spadajtu u I. periodu sva stabla, koja za, trajanja iste dorasta do n om prisnoig promjera; dakle n— (20-z) =nx Prema tome bi xit bila donja granica prve periode. Kod ustanovljavanja ostalih perioda postupa se analogno, pomoću iste formule, sve dok se postepeno ne utvrde granice posljednje t. j . IV. periode. Uporedo sa razdiobom perioda ustanovljuju se i dobni razredi, koji zapravo predstavljaju defoljinske razrede. Nu kako je u ovim šumama ne samo teško nego i sasvim sporedno ustanovljivanje površina najimladjih dobnih odnosa debljinsikih razreda, to, je utzeto kao sasvim dostatno, da se ophodnja razdijeli u 4 dobna razreda, gdje kod u = 100 god. obuhvata najmladji razred stabla 1—40 gad. starosti, a kod u = 120 god. obuhvata isti razred staibla 1—60 god. starosti. ad 2. Izračunavanje sjećiTih idrvnih gromada proteže se na stabla I. i II. periode. Izvodi se na način, da se promjeru srednjeg stabla I. pe467 |