DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 15 <-- 15 --> PDF |
obavlja komisijski uvidjaj, ako općinsko vijeće stvori valjani zaključak, da se podjela krša na teritoriji izvjesne općine može provesti — dakle gdje nema razloga za sporove. Pitanj e diob e obradivog općinskog zemljišta bilo je u D a 1m a c i j i potaknuto osamdesetih godina minulog stoljeća. U tom je pravcu izradjen i »Zakon od 27. maja 1876. g. o raedjelbi za obradjivanje sposobnih zemalja općinskih u Dalmaciji«, koji je objavljen u broju, 115. državnog zakonskog lista .. Kraljevine i zemlje zastupane u carevinskom vijeću, kao i izvjesni drugi zakoni, okružnice i naredbe, što su publikovane a odnose se na ovaj predmet. Tu je zakon od 9. novembra 1880. g. »0 zemljištu, namijenjenom šumskom odgoju na temelju zakona od 27. maja 1876. g.«, Naredba Ministarstva Poljodjelstva i Unu-, tarnjih Dijela od 12. novembra 1880. g. »o diobi obradivih opštinskih zemalja u Dalmaciji«, okružnica od 23. juna 1881. g. Br. 1. pokrajinskog povjerenstva za diobu obradivih općinskih zemljišta M. !Nal rezultat rada u ovome pravcu na teritoriji Dalmacije osvrnućemo se kasnije. U Dići i u Hrvatskom Primorju nije uopće življe pokretano pitanje diobe Krša. Velike površine goleti, na potezu od Kastva i Sušaka do medje Splitske Oblasti najvećim su dijelom vlasništvo zemljišnih zajednica (bilo organizovanih sa redovnim zastupstvom, kao u bivšem Provincijalu; bilo neorganizovanih, kao na teritoriji negdašnje Vojne Krajine) a negdje i vlasništvo državno (u Vojnoj Krajini). Ima i ovdje mnogo slučajeva, gdje goli krš prelazi iz vlasništva kumulativnog — u individualno putem usurpacija. U svakom slučaju očituje se redovito blagotvorni uticaj individualne svojine (makar i pravno nepotpune kao kod usurpacija) jer je zemljište, prema prilikama, u najviše slučajeva valjano obradjeno i dobro iskorištavano. Od šume, što dolazi na zemljištu, koje nije držano kao uzurpirano, te niti je u posjedu, a niti u vlasništvu individualnom, izuzevši one komplekse, koji su naročito čuvani po državnoj upravi, najbolje su očuvani, t. zv. gajevi — branici, koji se nalaze uz selo, kao zaštita od vode i vjetra, pa kao1 zaštita od žege za plandišta stoci. C r n o g o r s k i goli Krš najviše je vlasništvo sela i plemena. Ni ondje još nije pokretano pitanje diobe. No stanje privatnih gajeva i inog privatnog zemljišta daleko je bolje od onoga na »opštem pogazu«. Pitanje prelaženja pojedinih dijelova danas gologa krša u individualno vlasništvo samo je jedna od ovih mjera, kojima se indirektno nastoji podići proizvodna snaga zemlje na Kršu i kojima se nastoji omogućiti akcija oko unapredjivanja krša. Pri razmatranju ovoga pitanja valja imati svagda na umu odgovor na pitanje: da li svugdje postoje uvjeti, odnosno garancija, da će seljak u Kršu nadijeljeni mu dio gologa krša doista obraditi, kultivisati, uložiti u nj svoju snagu? Spomenuli smo, da su đijelov5 Krša u privatnom´ vlasništvu redovito bolji po proizvodnji od onih dijelova, što su u drugom vlasništvu. I to je tačno. No ne smijemo zaboraviti, da je dizanje proizvodne snage vezano ne samo o investicije u radu i novcu, već i na izvjesno vrijeme, sad dulje, sad kraće, naročito pri podizanju šume. Dalje, ne smijemo zaboraviti, da su danas teške prilike za život uopće, a za život seljaka na Kršu napose. On je doduše u najviše slučajeva i prije bio upućen, da van svoga rodnoga kraja zaslužuje, čime bi mogao da prehrani najveći dio godine 461 |