DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nika. Potpisani su mišljenja, da bi se ovim načnom dobilo dovoljno novčanih sredstava za početak ove akcije. 2. Pored ove takse za servitutno drvo moglo bi se kod prodaje sviju šumskih produkata iz državnih šuma predvidjeti u dotičnim ugovorima, da je kupac dužan pored ostalog platiti u korist »Fonda za pošumljavanje krša« od cjelokupne kupovine 2%. Konačno su potpisati mišljenja, da se ovom akcijom tangiraju pitanja izručenja baltaiika i mera i ta pitanja djelomice i rješavaju, te bi stoga bilo potrebno, da se i reguliše pitanje držanja blaga na opštinskim ispašama, odnosno da se broj blaga na tim ispašama maksimira. Sam zakon treba da sadržava općenite odredbe a samo provadjanje u pojedinostima da se prepusti provedbenoj naredbi, koju bi izdalo Ministarstvo Suma i Rudnika na temelju ovlašćenja, koje bi sadržavao sam zakon. pl. Pogachnigg s. r. Karop s. r. šum. nadsavjetnik šum. savjetnik Josif Eadulović s. r. Bisto Stojanović s. r. šum. nadsavjetnik šum. savjetnik Ing. Ferdo Holl s. r. Stjepan Nikić s. r. direktor šum. škole šumarnik Kamilo Ružička s. .. Pavao Bilić e. r. šumar nadšumarnik Dr. Dim. Milosevic s. .. vlad. tajnik Kadi potpunosti same stvari moramo pomenuti, da je akcija oko podizanja pustih krajeva u Bosni i Hercegovini već i ranije otpočela kolonizacijom. Istaći moramo riješenje bivšeg c. i k. zajedničkog Ministarstva u Beču od 11. avgueta 1880. god. Br. 5429/B. H., koje se odnosi na koloniste u Boisni i Hercegovini. To je riješenje, proglašeno po Zemaljskoj Finansiskoj Direkciji za Bosnu i Hercegovinu pod br. 12.387/880. upućeno bilo svima iinansiskim i poresfcim inspefctoricma, poreznim, carinskim i šumarskim uredima. Najvažnije su mu odredbe slijedeće: Glasom saopštenja zemaljske vlade od 26. avgusta br. 19.503 dozvolilo je c. i k. zajedničko Ministarstvo svojim riješenjem od 11. avgusta 1880. god. br. 5429/B. H., da se dade kolonistima ovih pokrajina sa strane državne vlasti i to: 1. svakoj familiji, već prema njezinoj radnoj snazi, izvjesna površina raspoloživog državnog dobra: a) kao gradilište, za gradnju stanbene zgrade kao i za. gradnju gospodarskih i drugih potrebnih zgrada; b) za oranicu i livadu i c) po potrebi i za pašnjak (kod kolonista — općina mogla bi čitava općina zajedno zadržati jedan kompleks pašnjaka). Zemljište se daje kolonistima u vlasništvo, uz uslov, da otplaćivanje izvrše po procijenjenoj vrijednosti za vrijeme, koje odredi Zemaljska Uprava. Zemljište je hipoteka. Nije od potrebe besplatno davanje zemljišta jer se uzima procjenbena vrijednost kao kupovna cijena´, koja je za neproduktivne terene i onako minimalna, pa naseljenike ne će tištati ni najmanje. Za pašnjake nema kupovina, već će se iza izvesnog vremena otpočeti sa plaćanjem umjerene zakupnine. 2. svaka familija dobija za gradnju zgrada, pomenutih pod 1. besplatno količinu gradjevnog drveta i to u količini, koja se ravna prema broju duša u familiji. 3. kolonisti — opštine dobijaju pod istim uslovima gradjevno drvo za gradnju crkve i škole. ´ 457 |