DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10/1927 str. 10 <-- 10 --> PDF |
3. da dijeli onim težacima, koji pokažu naročitu volju i ......, nagrade, diplome, ordene itd.;, 4. da. nastoji da se podijelom arondira privatni posjed pojedinaca; 5. da pošumi već postojeće zabrane i da nastavi te dovrši odpočeto kultiviranje; 6. da reguliše držanje koza tako, da se dozvoli na glavu po jedna koza i to samo za one krajeve, gdje nije moguće držanje druge vrsti mliječnog blaga; 7. da zainteresuje škole na taj način, što će, po mogućnosti, učestvovati kod pošumljavanja odnosno sađjenja biljaka školska djeca, a pojedinim školama da se izruči naročita površina za pošumljavanje, gdje će školska djeca imati prilike, da pod vodstvom učitelja sami pošume, na koji će način školska djeca dobiti smisao i ljubav za uzgoj šume. Ove pošumljavane površine prešle bi onda u vlasništvo dotičnih općina; 8. da obveze i sve gradske općine, da na svoj trošak takodjer pošume one površine, koje im budu dodijeljene i koje bi trebale da budu u blizini gradova i vrela; 9. da reguliše pitanje dogona tovarnih drva u varoši, koji bi dogon drva u interesu uspjeha ove akcije trebalo ili posve zabraniti ili ograničiti na najmanju mjeru, a dotične gradske općine uputiti, da se pravovremeno pobrinu za potrebnu količinu ogrjevnog materijala; 10. da makar i prisilno uvede upotrebu štednjaka a time ograniči potrebu ogrjevnog materijala. Od podjele trebalo bi potpuno isključiti dosadanje zabrane, isto tako visoke šume u koliko ih ima, kao i one, koje sačinjavaju zatvorena područja. Isto tako trebalo bi isključili od podjele visoke ljetne pašnjake, za čije bi se pošurnljenje imala povesti kasnije jedna posebna akcija, a pošumljenje provadjati samo na dnevnim pašnjacima (merama). Podjelu bi trebalo da vrši jedno seosko povjerenstvo pod predsjedanjem poglavara sreza i uz sudjelovanje šumskog upravitelja (referenta) i geometra, pri čemu bi trebalo dijeliti one bolje površine. Ovaj način podjele doveo bi do najmanjeg broja sporova, koji bi u velikom broju nastali, ako bi državni organi ovo sami činili. Podjela boljih površina opravdana je time što se na taj način osigurava brži i sigurni uspjeh akcije. Konačno bi trebalo obavezati dotične težake, da na vlastiti trošak odmah ograde dodijeljene im površine. Što se tiče nabavke finansijalnih sredstava za ovu akciju, kao što je trošak osnivanja šumskih vrtova, kultiviranje državnih zabrana, postavljanje posebnog osoblja za vodjenje poslova u centralnim šumskim vrtovima, nagrade itd. to su potpisati mišljenja, da bi se potrebna sredstva mogla namaknuti, a da se s time ne optereti državni budžet, na slijedeći način: 1. Kako- je poznato pripada svima zemljoradnicima, starosjediocima pravo servituta đrvarenja u državnim šumama. Izdavanje ovog drveta vršilo se do sada na taj način, što su težaci to drvo dobivali posve besplatno, a nisu državi naknadjivali ni troškove oko doznake, za farbe, tiskanice itd. Potpisati su mišljenja, da ovo pravo servitutnog đrvarenja ne isključuje dužnost svakog težaka, da naknadi državi troškove oko doznake itd. Trebalo bi stoga administrativnim putem propisati, da se za pokriće ovih troškova naplaćuje od težaka za svaki kubik gradjevnog odnosno svaki prostorni metar ogrijevnog drveta, bez obzira na vrst drveta, izvjesna svota, koja bi mogla za sada iznositi 1 dinar. Dotične svote uplaćivale bi se pomoću položnica na jedan novo osnovani ček-konto pod naslovom sFond za pošumljavanje krša«, za koji bi fond onda izdalo regulativ, sličan onome o fondu za pošumljavanje Ministarstva Suma i Rud 456 |