DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 24     <-- 24 -->        PDF

; ; .. . 8i .. ........ 2. DL
; : .. : ; :


PRAKTIČNO ŠUMARSTVO


Struganje gubarovih legla ne koristi. Kod mnogih naših šumarija uobičajena je
praksa, đa se tamanjenje gubarovih legla provadja jednostavnim etruganjem jajašaca
sa stabala na zemlju, u nadi, da će jajašca, koja nakon struganja leže neko vrijeme
na zemlji, zbog studeni, kiše i snijega (vlage) propasti. Neke šumarije daju strugati
ta legla već u jesen, da jajašca budu na zemlji, izložena nepovoljnim atmosferskim
utjecajima kroz cijelu zimu. A bilo je slučajeva, đa su neki uredi dali obavljati takovo
struganje u samo pretproljeće, tek nekoliko sedmica prije leženja gusjenica iz jajašaca
svakako u pretpostavci, da je dovoljno, da jajašca propadnu, ako budu i kratko
vrijeme ostavljena nezaštićena na zemlji.


Da se ustanovi, da li je opravdana takova pretpostavka o propadanju oetruganih
gubarovih jajašaca na zemlji, odnosno, kako dugo moraju ta jajašca ležati na zemlji,
da budu uništena, učinjeni su o tom u. Zavodu zai šumske pokuse u Zagrebu po
kusi, u vezi sa proučavanjem zaštite naših hrastovih šuma od sušenja.


U fakultetskom šumskom vrtu u Zagrebu stavljena su na zemlju medju hrastovo
lišće gubarova jajašca,´ koja su etrugaha u razno doba zime, i taiko su ostavljena´u
vrtu do proljeća.


Jaja
su stavljena na zemlju: a) 10. oktobra, b) 27. januara, c) 20. februara, d)´


15.
marta.
U proljeću je ustanovljeno, đa su se gusjenice izlegle na sva četiri pokusna mjesta,
dakle i iz onih jaja, koja su bila strugana u jesen, i koja su preležala na zemlji
cijelu zimu 1926./27,
čim su se počele leći prve gusjenice, legla su prenesena, u zatvorene zavodske
prostorije, da se tim spriječi raznašanje mladih gusjenica na okolišne hrastove šume.
Tamo je nastavljeno motrenje, da li će se sva jaja izleći. Medjutim, kada se vidjelo, đa
se izlegla velika množina gusjenica, uništena su sva legla prije nego su se sva jaja
izlegla, jer se gusjenice nisu više dale držati na okupu.
Ovi pokusi nesumnjivo dokazuju, da jednostavno struganje gubarovih legla sa
stabala ne koristi, barem ne koristi posve, jer se iz njih izlegu mnoge gusjenice, makar
smo struganje proveli već u jesen. Ne koristi takovo struganje harem u ovakovim
zimama, kakva je bila godine 1926./27. A takove su zime kod nas česte i rijetko su
kada etudenije.
Navadjamo ovdje neke podatke iz opažanja na meteorološkoj stanici u samom
fakultetskom vrtu o vremenskim prilikama . zimi god. 1926./27.


nov. dec. jan. febr. mart


Srednja temp. u °C 11.6 .: 0.1 1,8. 1.3 7.8
Najviša temp. u °C 22.9 9.5 14.5 15.7. 18.6
Najniža temp. u "G ´ —0.7 —12.0 —8.3 —10.0 —1.5
Broj dana sa kišom 12 7 12 3 . . 9
Broj dana sa snijegom — 8 6 2 ´ —
Množina oborina u mm 89.7 61.8 55.5 16.6 69.9


422