DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nja« t. j . prekida prirasta uslijed prejake zasjene, što je opet uzrokom okružljivosti u starijim godinama. No ta mana nije od većeg upliva na kvalitetu stabla. U najviše slučajeva siže okružljivost maksimalno do prsne visine. Ona je najčešća u mješovitim eastojmama, gdje nalazimo više od 40% okruži jivih stabala. Štetan se uticaj mraza opaža samo na najmladjem stabalju i to u vrlo dubokim kotlinama; a tako i uticaj ...^ obilja vlage. Obje su ove pojave najmarkantnije u primorskom dijelu vlastelinstva i to u njegovim najnižim partijama (kod državne granice). Napose u ovom je području jela neobično slabe jedrine, granata a na vjetrovitim pozicijama i ekscentrična. Upliv atmosferilija je najčešći u šumama Kisnjačkog masiva i u Primorju (grom) a tako i upliv smrzavice. Gledom na štetni upliv insekata dolaze redovno u obzir Scolitiđae (fam. Xyloterini), ali njihova su oštećenja periodična te dosta rijetka i neznatna. Mnogo su češća oštećenja uslijed infekcija (Pucciniastrum Caryophillacearum), koja prouzrokuju osjetljive gubitke na kvaliteti i kvantiteti. Gledom na jelov pirast i prihod u ovom kraju, mjerodavna su za Gorski Kotar prva 3 razreda Lorey-evih skrižaljaka, dok bi grobnički {primorski) dio vlastelinstva odgovarao posljednjem razredu (4). Bukv a (Fagus silvatica) dolazi najčešće u smjesi s jelom. Čiste bukove sastojine, izuzev primorsko područje, dolaze redovno na granici šume po gorskim visovima. A to su kržljave šikare, u kojima je bukva po svom habitusu vrlo slična susjednoj klekovini (Pinus montana). Zasjenu podnosi lakše nego jela, ali je od potonje na mraz daleko osjetljivija (kotline u primorskom području). U smjesi s jelom je uspravna, bez grana, s malom krošnjom, dok je u čistim sastojinama više granata i kriva. Tu je vrlo čest pojav rašalja i gaćnjaka. Stradava od zračne vlage a itako i od snijega naročito u primorskom visočju, kako je već prije istaknuto. Šteta od insekata gotovo i nema, a tako ni od infekcija (donekle Nectria ditissima). Nešto su češće izvale od vjetra, i to više u Gorskom Kotaru nego u Primorju, jer su južni vjetrovi daleko opasniji za izvale nego li bura. Izbijanje se iz panjeva u Gorskom Kotaru jedva opaža, dok je u Primorju osobito snažno. Inače su za bukvu u ovim krajevima najmjerodavnije Grundnerove ©križaljke, obzirom na koje dolaze ovdje sva 4 boniteta. Gledom na upotrebu bilo Grundnerovih skrižaljaka za bukvu, bilo LLorey-evih za jelu valja imati u vidu, da se ovdje radi o prebirnoj dakle raznodobnoj šumi, u kojoj su sva stabla radi isprekidanog sklopa krošanja slabije jedrine (čunjasta). Posljedica je toga, da je faktični đebljineki prirast (i kod jele i kod bukve) veći od onoga, što ga iskazuju »križaljke, dok je naprotiv visinski prirast manji. Drvna zaliha kao i broj stabala na jedinici površine ne pokazuje znatne diferencije prema onoj u spomenutim skrižaljkama. Sto više, drvna zaliha izilazi nešto veća nego li ona u skrižaljkama. Osim ovih dviju spomenutih vrsta dolaze u ovom vlastelinstvu što stablimično a što grupimično nekoje potonjima uzgojno srodne vrste ka ko slijedi: Smrek a (Picea excelsa) dolazi i samonikla i vještački uzgojena. Množina se njezina uzima prosječno 5—10% svih drveta. Samonikla je u glavnom u mrazištima i kotlinama kako´ u Gorskom Kotaru tako i u primorskom vieočju t. j . ondje, gdje preobilje zračne vlage i jaki mrazevi 419 |