DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 21     <-- 21 -->        PDF

nja« t. j . prekida prirasta uslijed prejake zasjene, što je opet uzrokom
okružljivosti u starijim godinama. No ta mana nije od većeg upliva na
kvalitetu stabla. U najviše slučajeva siže okružljivost maksimalno do
prsne visine. Ona je najčešća u mješovitim eastojmama, gdje nalazimo
više od 40% okruži jivih stabala. Štetan se uticaj mraza opaža samo na
najmladjem stabalju i to u vrlo dubokim kotlinama; a tako i uticaj ...^
obilja vlage. Obje su ove pojave najmarkantnije u primorskom dijelu vlastelinstva
i to u njegovim najnižim partijama (kod državne granice). Napose
u ovom je području jela neobično slabe jedrine, granata a na vjetrovitim
pozicijama i ekscentrična. Upliv atmosferilija je najčešći u šumama
Kisnjačkog masiva i u Primorju (grom) a tako i upliv smrzavice.
Gledom na štetni upliv insekata dolaze redovno u obzir Scolitiđae


(fam. Xyloterini), ali njihova su oštećenja periodična te dosta rijetka i
neznatna. Mnogo su češća oštećenja uslijed infekcija (Pucciniastrum Caryophillacearum),
koja prouzrokuju osjetljive gubitke na kvaliteti i kvantiteti.


Gledom na jelov pirast i prihod u ovom kraju, mjerodavna su za
Gorski Kotar prva 3 razreda Lorey-evih skrižaljaka, dok bi grobnički
{primorski) dio vlastelinstva odgovarao posljednjem razredu (4).


Bukv a (Fagus silvatica) dolazi najčešće u smjesi s jelom. Čiste
bukove sastojine, izuzev primorsko područje, dolaze redovno na granici
šume po gorskim visovima. A to su kržljave šikare, u kojima je bukva
po svom habitusu vrlo slična susjednoj klekovini (Pinus montana). Zasjenu
podnosi lakše nego jela, ali je od potonje na mraz daleko osjetljivija
(kotline u primorskom području). U smjesi s jelom je uspravna,
bez grana, s malom krošnjom, dok je u čistim sastojinama više granata
i kriva. Tu je vrlo čest pojav rašalja i gaćnjaka. Stradava od zračne vlage
a itako i od snijega naročito u primorskom visočju, kako je već prije
istaknuto. Šteta od insekata gotovo i nema, a tako ni od infekcija (donekle
Nectria ditissima). Nešto su češće izvale od vjetra, i to više u Gorskom
Kotaru nego u Primorju, jer su južni vjetrovi daleko opasniji za izvale
nego li bura. Izbijanje se iz panjeva u Gorskom Kotaru jedva opaža, dok
je u Primorju osobito snažno. Inače su za bukvu u ovim krajevima najmjerodavnije
Grundnerove ©križaljke, obzirom na koje dolaze ovdje sva
4 boniteta.


Gledom na upotrebu bilo Grundnerovih skrižaljaka za bukvu, bilo
LLorey-evih za jelu valja imati u vidu, da se ovdje radi o prebirnoj dakle
raznodobnoj šumi, u kojoj su sva stabla radi isprekidanog sklopa krošanja
slabije jedrine (čunjasta). Posljedica je toga, da je faktični đebljineki
prirast (i kod jele i kod bukve) veći od onoga, što ga iskazuju »križaljke,
dok je naprotiv visinski prirast manji. Drvna zaliha kao i broj stabala
na jedinici površine ne pokazuje znatne diferencije prema onoj u
spomenutim skrižaljkama. Sto više, drvna zaliha izilazi nešto veća nego
li ona u skrižaljkama.


Osim ovih dviju spomenutih vrsta dolaze u ovom vlastelinstvu što


stablimično a što grupimično nekoje potonjima uzgojno srodne vrste ka


ko slijedi:


Smrek a (Picea excelsa) dolazi i samonikla i vještački uzgojena.


Množina se njezina uzima prosječno 5—10% svih drveta. Samonikla je


u glavnom u mrazištima i kotlinama kako´ u Gorskom Kotaru tako i u


primorskom vieočju t. j . ondje, gdje preobilje zračne vlage i jaki mrazevi


419