DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 16     <-- 16 -->        PDF

kve. Ukupna duljina iznosi 50 km. Željeznička pruga čini vertebru sao


.obraćajnog kostura. Na njoj leže glavna prometna i industrijska mjesta
Gorskoga Kotara (Skrad, Delnice, Lokve), kamo gravitira sva mreža
šumskih puteva, koja iznaša u ovom dijelu posjeda do 100 km. Glavne
šumske ceste, koje vežu šumske komplekse sa željezničkom prugom jesn :
Bukovrh-Skrad, Zalesina-Sušica, Sevalski dolci-Delnice i Crni lug-
Delnice. Pri tom valja uzeti u obzir, da Lujzinska cesta vrši iste funkcije,
to više, što nekoliko puta siječe željezničku prugu, pa je ona uz
samu željeznicu najvažnije saobraćajno sredstvo u ovome kraju i to na
svom potezu od Mrzle vodice do Brod Moravica. Njoj ee opet priključuju
one ceste, koje ne dolaze do same željezničke pruge kao na pr. Crni lug-
Mrzla Vodica, Crni lug-Lokve i Brod n/K-Delnice. Ova je okolnost, da
je saobraćajna mreža u šumama ovoga posjeda tako gusta, pa opet blizina
željezničke pruge i mala udaljenost od morskih luka, učinila, da
danas vrijednost ovih šuma stoji razmjerno daleko Iznad vrijednosti
ostalih šumskih kompleksa otadžbine.


Eijeka Kupa, koja obilazi sjeveroistočnu stranu posjeda, nema karakter
šumskog prometala s dva razloga: a) što je u svom gornjem toku
fakultativno nalik gorskom potoku, sa mnogo brzica, tjesnaca i pličina,
b) što njezin tok ima protivan pravac nego trgovina i industrija Gorskoga
Kotara.


II. Go-s pošti ja Grobnik, odnosno drugi dio vlastelinstva u
površini od 11.616 jut, 409 kv. hv.; ima epojnu tačku sa gospoštijom
Brod na najvišoj koti Velikog Risnjaka. Oblik je ovog dijela posjeda
paralelogram, komu kraće stranice čine na NO prosjeka od Velikog Risnjaka
na Veliki Pliš (1142 met.), planinu iznad Lujzinske ceste, te na
NW državna granica od sedla Pake (918 met.) do podnožja Slovenskog
Snežnika (danas Monte Nevoso, 1796 met.). Duže stranice toga paralelograma
čini na sjevernoj strani gorski lanac: Veliki Risn jak -Hrvatski
Snježnik (1506 met.)-Jelenec (1442 met.) i Skurina (Ceclji 1468 met.),
te na južnoj strani opet gorski lanac: Veliki Pliš-Sleme (1333 met.)-
Jesenovica (1338 met.)-Crni vrh (1349 met.) i Obruč (1377 met.). —
U uvali izmedju ova dva velika gorska lanca, koji se gotovo paralelno
protežu od SO prema NW, leže šume gospoštije Grobnik sa golemim
plješinama na većim vrhovima te mrazištima na dnu mnogobrojnih dubokih
i strmoglavili vrtača. Srednja visina ovog šumskog kompleksa iznosi
1200 metara, a najniže su mu tačke Rečice (960 met.) i Trstenik
(na samoj državnoj međji, 965 met.). Pad ove uvale ide od SO prema
NW, — pa s njime takodjer i prirodna gravitacija ovih šuma ide preko
državne granice u Julsku Veneciju (Venezia Giulia), napose u mjesta
Klana i Ilirska Bistrica (Člana, Bieterza). A tako je naravno uredjena
i cjelokupna cestovna mreža ovog područja, koja iznosi preko 50 kilometara.
Dakle već od prirode gravitira ovo područje prema kraju, koji
danas nije u sklopu naše države.


Ovim područjem ne prolazi nijedna veća cesta osim šumske. Sredinom
uvale prolazi šumska cesta pravcem Jelenje Gornje-Platak-Paka,
te dijeli cijelo područje u dva gotovo jednaka dijela. Od nje se u glavnom
odvajaju svi postrani putevi, od kojih su najvažniji onaj za Smrekovu
Dragu (kod Čabra), te izvozni put na more preko sedla Previjafca (1250
met.) na Grobničko polje. Osobito važnu prometnu funkciju vrši drevna
(XV; stolj.) šumska cesta Kamenjak-Platak-Gerovo. Ona siječe ovo po


414