DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 15 <-- 15 --> PDF |
bacila na šumsku zaradu. A to je bio jedini put, kojim je izmakla otvorenoj katastrofi. Danas se može sigurno ustvrditi, da 90% pučanstva kastavskog sreza živi od šumske zarade. Kako je Kastavac marljiv i brza shvatanja, on se ubrzo uputio u šumske poslove, napose u ugljenarstvo i tesariju, pa je to danas njegovo glavno zanimanje. Time on nalazi zaradu u šumama ovoga vlastelinstva, — a nešto i u šumama čabarskog vlastelinstva Ghyczy. I doklegod ne budu ekonomske prilike pograničnih primorskih krajeva krenule na bolje, dotle će šume, što no se prostiru od Kisnjakova masiva do državne granice, biti uslov života za Kastavsko žiteljstvo. Kastavac je osebujan tip šumskog radnika. On nije samo radnik, već u isti mah preduzetnik i kupac. Ovo ee naročito tiče ugljenarstva, koje u vlasteoiskim šumama apsorbira sav bukov proredni materijal. Pojedinac ili društvo od 4—5 ljudi (kumpanija) preuzima putem dražbe, a katkad i putem direktne pogodbe, pojedine proredne partije, koje, dakako pod nadzorom zvanicnog osoblja, preko ljetne sezone proredjuje, spaljuje u ugljen, koji onda odvozi i prodaje što na sušačkom a što na riječkom tržištu. Tako on smogne donekle toliko sredstava da preživi zimu. Sa proljeća se opet vraća na istu zaradu. Ovakav život kastavskih naselja siže od Ujedinjenja ovamo i srećom je stvorio neku simbiozu izmedju šumskog gospodarstva i vitalnih interesa područnog pučanstva. Ovo bi bili letimični pogledi na ekonomske prilike okolnog stanovništva ovoga vlastelinstva u cilju, da se u jednu ruku istakne uloga ovih šuma u ekonomskom napretku našega naroda, u drugu ruku, da se odredi gledište, s kojeg valja posmatrati dojakošnje njihovo gazdinstvo, i napokon, da se zacrta pravac, kojim ima da unapred skrene njihovo stručno gospodarenje. Šume vlastelinstva Thurn Taxis. Položaj. Sume ovog vlastelinstva leže u visinama zapadno hrvatskog Krasa i to na obroncima planina, koje se protežu na NW od Velike Kapele (Bjelolasica) — pa do državne granice naprama Italiji. Cjelokupni je posjed podijeljen u dva dijela: I. G osp o št i ja B ro d, u površini od 31.683 jut. 1115 kv. hv. čini istočni veći dio posjeda. Imade oblik nepravilnog zatvorenog poligona, kojemu sa sjevera čini stranice rijeka Kupa, a sa juga Lujzinska (Mrzla vodica-Lokve) i Karolinška cesta (Lokve-Ravna gora). Ovom poligonu glavni su uglovi planinske kose i to: 0 — Laži (608 met.), S — Debeli vrh (1137 met.), W — Veliki Risnjak (1528 met.) i N — Spičasti vrh (977 met.). Unutar ovog dijela vlastelinstva čine najznatnije samostalne sklopove počev od SW prema N0 ovi vrhovi: Travnik (1171 met.), Veliki Tomac (1038 met.), Veliki Dergomelj (1153 met.), Mihaelski vrh (1054 met.), Greben vrh (922 met.) i Levés vrh (735 met.). Kako se već iz ovih visina vidi, cjelokupan teren ima nagib od SW prema NO, — sa srednjom nadmorskom visinom od 500 metara. Najniža tačka mu je podnožje kose Laži (uz Kupu) 200 metara nad morem. Željeznička je pruga! presjekla ovo područje na dva nejednaka dijela: istočni mnogo manji a zapadni veći. Ona ulazi u posjed otprilike iza stanice Srpske Moravice, . izlazi iz njega nešto podalje stanice Lo 413 |