DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Rijeka-Delnice-Karlovac (gradjena god. 1805. do 1809.), te napokon
Karlova cesta (Karolina) Rijeka-Ravna gora-Karlovac (gradjena godine
1732.). One kako u prošlosti tako i danas podržavaju vezu izmedju
mora i unutrašnjosti, naročito u trgovačkom pogledu, pa su razumljivo
uticale na razvitak šumsko-goepodarskih prilika Gorskoga Kotara.


Gospodarenje je oduvijek sa ovim šumama imalo prebiran značaj,


t. j . gospodarenje sječom na malim razasutim površinama. Uslijed toga
nije se ovdje nikako mogla ustaliti velika šumska industrija, pa su danas
sva preduzeća šumske privrede u rukama malog domaćeg čovjeka. Nema
tu velikog, stranog kapitala, već sama mala domaća industrija, koja,
prilagodiv se prilikama, do posljednjeg ivera izradjuje i unovčuje kupljenu
sirovinu.
Napokon svoju vezu sa šumom manifestuje Goranin i svojom dušom.
U našem narodu općenito šuma nema velike vrijednosti. Ona je »božja i
svačija«, — »ima je kao i kamena«, poznata je opća karakteristika toga
podcjenjivanja šume. Za Goranina to ne vrijedi. On je svjestan, da
mu šuma pruža kontinuiranu zaradu, da je ona u-slov njegove egzistencije.
On ljubi šumu, njeguje je i pazi. Za vrijeme moje prakse nijesam
doživio nijedne oveće šumske štete.


b) Gornje Primorje odnosno t. zv. Grobniština i Kastavština
je tipična kraška formacija. Izuzev nekoliko plodnijih kraških polja
(Grobničko) te riječnih uvala (Rječina) pa tu i tamo razasutih sitnih
ponikava sa ono malo »terrae rossae« odaje ovaj kraj1 veličanstvenu ali
ujedno groznu sliku pustog i mrtvog krša. Tu se i na najmanjem prostoru
očituju gotovo svi fenomeni krasa: škrape, ponikve, špilje, bezdani
te strme krševite vrleti, koje sa ono malo kržljavog mediteranskog rašća
izmjenjuju sliku terena. Ako još k tome ubrojimo i klimatske nepogode
(preobilje ekvinokcijalnih oborina, dugotrajna ljetna suša, bura), onda
izilazi jasno, da su ekonomske prilike ovoga kraja bjednije no gotovo
igdje. S kojegod strane posmatramo život ovdješnjeg pučanstva, on se
ukazuje jadan i siromašan. Pošto poljski produkti, koji su inače radi
klimatski zgodnog položaja (Lauretum) mnogobrojni, ni izdaleka ne
mogu ni uz najracionalnije gazdinstvo podmiriti najnužnije potrebe, hvata
se svijet -stočarstva i to nažalost timarenja najjeftinije stoke t. j . koze,
koja uništava i ono malo zelenila, što mijenja nijanse sivoga krša. Ali
kako koza ne podiže ničiju ekonomiju, nego je uništava, okrenula je ona
i ovdje od zla na gore, i uništila sve, što se uništiti dalo.


A sve to zajedno urodilo je time, da se ovaj svijet bacio na fabrički
rad odlazeći što na Rijeku (Fiume) a što u Ameriku. Rijeka je kao lučki
i fabrički grad vršila do najnovijeg doba važnu funkciju u prehrani susjednog
pučanstva. Ona je apsorbirala razmjerno veliki radnički kadar
raznih zanatlija i profesij-onalista, pa je time donekle zaustavljala kobnu
emigraciju najzdravijeg elementa u prekomorske krajeve. A djelovala je
na gospodarske prilike ovog kraja i indirektno, jer je njezin trg gutao
velike količine poljskih i stočarskih produkata tako, da je u okolici svako
pa i vrlo malo gazdinstvo bilo rentabilno. Neprirodna je granica otcijepila
grad Rijeku od matere zemlje, pa je i njoj i njezinoj okolici zadala
smrtni udarac. Susjedni Sušak ne može nigda preuzeti njezinu ulogu.
On je premalen a od kastavekog kraja i udaljen. Dokle grobnička naselja
još uvijek životare sa sušačkim prometom (jer su bliže), dotle se Kastavština,
ostavši osamljena te sa svih strana sapeta državnom granicom,


412