DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1927 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ing. STJEPAN FRANČIŠKOVIĆ: ŠUME I ŠUMARSTVO VLASTELINSTVA THURN TAXIS U ZAPADNOJ HRVATSKOJ1 . Ž Ž ivimo na početku jedne velike epohe u istoriji čovječanstva. Svjetski je rat rodio veliku spoznaju, da je opća ekonomija faktor, koji narode diže ili uproipašćuje. Osnutkom naše države počelo se i u nas privoditi u život načelo, da sva dobra zemlje imadu u prvom redu služiti potrebama pučanstva, koje ju nastava. A pošto šume predstavljaju u našoj državi o´gromni kapital te gotovo neiscrpno vrelo prihoda, to mora da cilj i svrha njihovog gospodarenja, makar koliko su u svojim velikim površinama i privatna svojina, ima opći nacionalno-ekonomski karakter. Ovako´vo shvatanje valja da je ishodište za prosudjivanje svakog šumskog gospodarstva, naročito u onim krajevima, gdje je egzistencija pučanstva tijesno vezana o šumu. A to je egzemplaran slučaj u krajevima, kojima se prostiru šume vlastelinstva Thurn Taxis, gdje pretežno kraško´ tlo i visoki nadmorski položaji stežu poljoprivredu u tijesne granice planinskog gospodarstva — i gdje nestašica svake industrije osim drvne čini, da su te šume u glavnom jedino vrelo prihoda pučanstva. Šume ovog vlastelinstva obasižu u glavnom dva privredn a područja : a) Gorski Kotar (najvećim dijelom srez Delnice), b) Gornje Primorje (srezovi Sušak i Kastav). a) Gorsk i Kota r ima izraziti značaj kraško alpinske formacije, pa svojim visokim smještajem (oko 800 met.) u nepreglednom planinskom masivu, oštrom klimom i jakim oborinama (Fageturn-Picetum) čini isključivo domenu šumskog gospodarstva. Prihodi su poljoprivrede neznatni i ograničeni dijelom na plodne uvale, što ih protiču gorski potoci. a dijelom na kraška polja, što su se itu i tamo rasijala izmedju pojedinih 1 O pitanju šuma i šumarstva vlastelinstva Thurn-Taxis-a u našoj se široj javnosti mnogo govori i piše. Javljaju se neetručnjaci svake ruke i tretiraju ovu tdmu svaki sa svoga gledišta: državo-pravnog, partijsko-političkog, nacijonalno-ekonomskog, agrarno-političkog itd. Samo se šumari ne javljaju. Da bi se prikazala i šumarska strana ovoga pitanja donosimo ovaj prikaz iz pera mladog našeg saradnika g. ing. Stjepana Franoiškovića, dobrog znalca samoga pradmeta. Pošto nam je stalo samo do gole stvarnosti i istine rado ćemo ustupiti mjesta i svakom drugom stručnom, stvarnom i kritičkom prikazu ovoga pitanja. Uredništvo 2 Na izlučenje nekih šumskih površina iz kompetencije vlastaoske uprave te meljem riješenja Min. za Agr. Réf. od 20./VII. 1920. br. 11.242, — nijesam se mogao osvrnuti, pošto te izlučenje ima u smislu istog riješenja samo privremeni karakter Pisac 409 |