DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7-8/1927 str. 47 <-- 47 --> PDF |
gim krajevima uživa, kao pomoć u odijevanju, osiguranje protiv nezgode i t. d. Ove okolnosti odbijaju domaće ljude od te lijepe struke, u kojoj se dužnost vrši sa osjećajem i ljubavi za povjereno mu dobro, koje ovdje čini korisna divljač. Neosporna je činjenica, da lovstvo podiže i unapredjuje samo onaj, koji ima za to dovoljno ljubavi i pravoga smisla. Prema tome mora se s tim ozbiljno računati i na ovakova mjesta postavljati lica sa voljom i osjećajem, te ih prema zasluzi i nagradjivati. A da bi lovstvo moglo napredovati i nositi državi one prihode, potrebno je prije svega pribaviti potpuno poštivanje postojećemu lovnom zakonu i propisima od strane sviju gradjana bez razlike. Pravedno i strogo primjenjivanje zakonskih propisa podiže moral i volju lovnoga i šumarskoga osoblja za vršenje službe. Kao najvećega neprijatelja i zatirača naše korisne divljači treba spomenuti ljute i duge zime sa dubokim snijegovima, za kojih stradava divljač u masama. Naročito stradavaju srne, koje najviše pohvataju i požderu vuci. Za divokoze su opasni usovi i lavine, no nikako u tolikoj mjeri kao vuci srnama. Vuk je svakako najveći neprijatelj korisne divljači i domaće stoke, pa se mora svim silama nastojati, da mu se u kraj stane. Ne smije se škrtariti ni otrovom ni nagradama sve dotle, dok i poslednji vujo ne plati glavom i kožom. Štete koje su vuci počinili na domaćoj stoci u god. 1925., iznosile su prema statističkim podacima 5,063.942 Din. Početkom prošle zime podijeljeno ie od strane Direkcije Šum. u Sarajevu lovnom i šumarskom osoblju 10 kg. strihnina za trovanje vukova, a od novembra do konca marta t. g. predloženo je 298 molbi za isplatu taglije za tamanjenje vukova. Produži li se ovim radom intenzivno dalje i budu li se taglije redovno isplaićvale, očistit ćemo za par godina naša lovišta od najvećega dušmanina stoke i divljači. Uništenjem vukova oslobodit će se narod velikoga neprijatelja, stoka će se slobodnije kretati na paši, a svima onima, koji pod firmom »iz nužne obrane stoke od vukova« nose, a u glavnome okreću lovačke puške prama korisnoj divljači, oduzet će se ta krilatica i izbiti oružje iz šaka. U vezi sa uzgojem šume dala bi se kod nas udesiti prehran a divljač i vrlo lahko i uz minimalne troškove. Od korova, koji, je izradjen prilikom čišćenja kultura, dale bi se vrlo lako odabrati odgovamjuće vrste (iva, jasika, bazga itd.l, od kojih sadjeti lišnjaci i s njima divljač ishraniti preko zime. Pošto u kulturama obično ima svuda i bujne, trave, to bi se moglo jeftino nažeti i doći do sočna i dobra sijena u istu svrhu. Ako se ovome doda još malo soli po lovištima, divljač će naći sve što joj je za opstanak potrebno. Dakle se može računati svuda na siguran uspjeh uz neznatne troškove. Većinu ovih poslova mogli bi obaviti čuvari kultura, koji se i onako svuda drže, a ujedno bi se od tih ljudi mogli odgojiti dobri budući čuvari lova. Jednostavniji, sigurniji i jeftiniji način odgoja divljači ne da se zamisliti od prednjega. Naše prilike su tako povoljne za uzgoj divljači, da bi ne samo mogli, nego bi se morali k namau Bosnu uvesti jeleni i početi ih o d g a j a t i. Prostrana lovišta, izvanredna stojbina, obilje hrane i vode, jamče u svakom pogledu, da bi ta plemenita divljač mogla kod nas napredovati kao malogdje. 37 S |