DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7-8/1927 str. 47     <-- 47 -->        PDF

gim krajevima uživa, kao pomoć u odijevanju, osiguranje protiv nezgode
i t. d.


Ove okolnosti odbijaju domaće ljude od te lijepe struke, u kojoj se
dužnost vrši sa osjećajem i ljubavi za povjereno mu dobro, koje ovdje
čini korisna divljač. Neosporna je činjenica, da lovstvo podiže i unapredjuje
samo onaj, koji ima za to dovoljno ljubavi i pravoga smisla.
Prema tome mora se s tim ozbiljno računati i na ovakova mjesta postavljati
lica sa voljom i osjećajem, te ih prema zasluzi i nagradjivati.


A da bi lovstvo moglo napredovati i nositi državi one prihode, potrebno
je prije svega pribaviti potpuno poštivanje postojećemu
lovnom zakonu i propisima od strane sviju gradjana
bez razlike. Pravedno i strogo primjenjivanje zakonskih propisa podiže
moral i volju lovnoga i šumarskoga osoblja za vršenje službe.


Kao najvećega neprijatelja i zatirača naše korisne divljači treba
spomenuti ljute i duge zime sa dubokim snijegovima,
za kojih stradava divljač u masama. Naročito stradavaju srne, koje najviše
pohvataju i požderu vuci. Za divokoze su opasni usovi i lavine, no
nikako u tolikoj mjeri kao vuci srnama. Vuk je svakako najveći neprijatelj
korisne divljači i domaće stoke, pa se mora svim silama nastojati,
da mu se u kraj stane. Ne smije se škrtariti ni otrovom ni nagradama
sve dotle, dok i poslednji vujo ne plati glavom i kožom. Štete koje su
vuci počinili na domaćoj stoci u god. 1925., iznosile su prema statističkim
podacima 5,063.942 Din. Početkom prošle zime podijeljeno ie
od strane Direkcije Šum. u Sarajevu lovnom i šumarskom osoblju 10
kg. strihnina za trovanje vukova, a od novembra do konca marta t. g.
predloženo je 298 molbi za isplatu taglije za tamanjenje vukova. Produži
li se ovim radom intenzivno dalje i budu li se taglije redovno
isplaićvale, očistit ćemo za par godina naša lovišta od najvećega dušmanina
stoke i divljači. Uništenjem vukova oslobodit će se narod velikoga
neprijatelja, stoka će se slobodnije kretati na paši, a svima onima,
koji pod firmom »iz nužne obrane stoke od vukova« nose, a u
glavnome okreću lovačke puške prama korisnoj divljači, oduzet će se ta
krilatica i izbiti oružje iz šaka.


U vezi sa uzgojem šume dala bi se kod nas udesiti prehran a
divljač i vrlo lahko i uz minimalne troškove. Od korova, koji, je
izradjen prilikom čišćenja kultura, dale bi se vrlo lako odabrati odgovamjuće
vrste (iva, jasika, bazga itd.l, od kojih sadjeti lišnjaci i s njima
divljač ishraniti preko zime. Pošto u kulturama obično ima svuda i
bujne, trave, to bi se moglo jeftino nažeti i doći do sočna i dobra sijena
u istu svrhu. Ako se ovome doda još malo soli po lovištima, divljač će
naći sve što joj je za opstanak potrebno. Dakle se može računati svuda
na siguran uspjeh uz neznatne troškove. Većinu ovih poslova mogli bi
obaviti čuvari kultura, koji se i onako svuda drže, a ujedno bi se od tih
ljudi mogli odgojiti dobri budući čuvari lova.


Jednostavniji, sigurniji i jeftiniji način odgoja divljači ne da se zamisliti
od prednjega. Naše prilike su tako povoljne za uzgoj divljači,
da bi ne samo mogli, nego bi se morali k namau Bosnu uvesti
jeleni i početi ih o d g a j a t i. Prostrana lovišta, izvanredna
stojbina, obilje hrane i vode, jamče u svakom pogledu, da bi ta plemenita
divljač mogla kod nas napredovati kao malogdje.


37 S