DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 6     <-- 6 -->        PDF

vući tezu: posljednja redukcija »en masse« znači početaklikvidacije našeg šumarstva.


Mi nažalost nismo u tako sretnom položaju da znamo tačne podatke o
brojkama i obimu te redukcije. Mi ne znamo, a ni ne marimo znati, uvertiru
i rad iza kulisa za ovaj najnoviji šumarski melodram. Sve što znamo,
saznajemo iz pera jednog vrijednog druga šumara*, koji je povodom redukcije
kao jedan od rijetkih javno ustao na obranu šumarstva. No pored svegatoga što nemamo u rukama ni ličnih brojki ni režijskog detalja ne će nam
biti teško ocijeniti načelne posljedice, koje će iz ove redukcije rezultirati ponaše šumarstvo. Neće to biti teško prosto iz razloga, jer su te posljedice suviše
krupne i upadljive, ako se posmatraju sa gledišta čistih šumarskih
interesa.


Prije svega, ova je redukcija posve očito pokazala, da u našoj šumarskoj
politici stručni elementi nisu kadri daše bore s a n es
t r u č nim elementima. Posve je očito, da je komponenta lajicizma u
šumarskoj politici, koja je komponenta u nas gradjena iz neukosti i demokracije
partizanstva, oborila na tle stručnjaštvo. Mi znamo da su svi dosadanji
ministri, — iako odgovorni urednici naše šumarske politike, —
bili lajici u pitanjima šumarstva. Mi smo i do sada proživljavali čitave serije
redukcija, koje su se vršile u svim ministarstvima a često po onoj tradicijonalnoj
partijskoj praksi. No ova nas redukcija zaprepašćuje iz dva razloga:
zato što je izvršena u tolikoj masi i tako naglo. Mi se kao šumari mo
ramo da pitamo: zar gospoda ministri izgradjujući nacrt budžeta za g. 1927.—
1928., nisu smatrali za potrebno da u Ministarstvu Suma i Rudnika potražei nadju stručnjake i da ih konzultuju prije ovako kobnoga potresa. Ako su
šumarski stručnjaci bili konzultovani i ako su se bunili protiv redukcije,
no bez uspjeha, onda je nemoć stručnjaštva pred lajicizmom posve očita.
Ako su bili konzultovani a nisu se bunili, onda su počinili grijeh pred licem
šiihiarske javnosti. Kako bilo da bilo, svakako je ova redukcija najrječitijidokaz da se naša šumarska politika nije mogla emancipirati od dnevne politike.
Razumijemo, da oni, koji se nisu bunili protiv ovakove redukcije, ne
govore o njoj javno ni jedne riječi. No ne možemo da shvatimo, da oni, koji
su istupili protiv nje, ne pokušaju da pred šumarskom javnošću iznesu sve
što su učinili u obranu šumarstva. Kad bi to oni uradili, sva bi šumarska
javnost sa priznanjem kvitirala njihov rad.


Redukcja šumarskih lica u velikoj masi i naglo znači izbacivanje prekonoći velikog broja radnih jedinica iz administrativnog aparata. Time nastajenaglo prekidanje toliko potrebnog kontinuiteta u
radu injegov zastoj. Šumarska privreda nije u aktima, koji mogu da
se predaju iz ruke u ruku ili mogu čak da mirno čekaju u fijoci. Šumarska
privreda je rad oko velikih kapitala, koje valja čuvati svom pomnjom i
njima gazdovati svom brigom čestitoga gazde. Osnovna je karakteristika
šumarske službe, da ona traži čitav niz godina rada u izvjesnoj grani i na
izvjesnoj teritoriji, dok se ne upoznaju sve grane toga rada. Zato ona lica,
koja služe dulje vremena u istoj grani ili na istom mjestu, imaju posve drugi,
daleko potpuniji pogled na svoj zadatak i daleko veću volju i razumijevanje
za njegovo izvršivanje. Treba samo čuti što o tome misli neko šumarsko
lice, koje je služilo u državnoj službi, pa bude prebačeno u službu imovne
općine ili političke uprave. Takova radna jedinica mora i u normalnim pri


* ... ..... KcupuBHUK : ,,.... ........." ........ od 28./I1I. 1927
.... 6797, ........
276