DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Murska Sobota, Hafner Josip Škofja Loka, Vodopivee Josip Kamnik, Mark Ante Zagreb, Pbilipis Krsto Vinkovci, Ćop Andrija Sušak, Pogatschnig Josip Sarajevo, Živanović Zivan Rasinja, Umberto ....... Zagreb, Drmota Jakob Zeleznika, Haritonović Stevan Skoplje, Nikolić Nikola Beograd, Slavija d. d. Vinkovci, Schadinger Rudolf Kočevje, Giirth Dragutin Karlovac, Ađulović Stevan Beograd, Kosov.ić Bogoslav Beograd, Bukovala Jovan Beograd, Radenković Svetislav Beograd, Ing. Lampe Franc Ljubljana, Nešković Miloš Bajina Bašta, Ladislav Hamar B. Stavnica, Janković Djordje Beograd. Umoljavaju se gg. članovi Jugoslo venskog Šumarskog Udruženja, da nam jave promjenu svoje adrese, te ako je moguće i od ove gg. kolega — za koje znaju da su premješteni, jer nam se mnogi Šum. listovi vraćaju usljeđ toga što nemamo točne njihove adrese. LTČNE VIJESTI ING. FRANJO GROGEE šumarski savjetnik i ravnatelj Krndije d. d., Našice. Rodjen 6. januara 1868. u Frywaldo-| vu u Češkoj kao sin seljačkih roditelja, boreći se oskudnim prilikama, on je svojom marljivosću ipak uspio da svrši gimnazijske nauke te da po svršenoj maturi (1890. u Tropavi) podje u Beč, gdje je kao slušač šumarstva sa odličnim uspjehom i apsolvirao visokoškolske nauke (1893.). Iza kratkoga službovanja kod biskupije u Breslavi, pa na imanju grčkoistočne vjerske zaklade u Bukovini, dolazi on u svojstvu šumarskog asistenta već u novembru 1894. godine u Našice na veleposjed obitelji grofa Pejačevića. Dolazak ing. Franje Grogera u Našice ima za šumarstvo ovoga veleposjeda upravo epohalno značenje. On znači za taj šumski posjed jedan radikalni preokret pozitivnome radu. Mlad, poletan, pun ideala i ljubavi za svoju struku osjetio je gotovo instinktivno, da mu taj objekat, uz apsolutno povjerenje službodavčevo, pruža mogućnost, da u potpunoj stručnoj neovisnosti, oslobodjenoj svakoga birokratizma i šablone razvije sve svoje duševne sposobnosti. Težište svega ovoga nastojanja polaže on prije svega na konstataciju faktičnoga stanja. Premjeru, ograničavanje, kartiranje i procjenjivanje posjeda provodi on neumornim radom lično uz pomoć slobodno izabranih saradnika strukovnjaka. Već godine 1899. dovršena je odobrena gospodarska osnova za sva planinske šume. Ta gospodarska osnova sa svim svojim potrebitim prilozima izrađjena je đo u tančine tako lijepo i tako temeljito, da se može mirne duše nazvati uzornom. Ona je pravi odraz njegove ličnosti, poznate po savjesnosti i temeljitosti. 317 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 48 <-- 48 --> PDF |
On je veliki zagovornik izrade šuma u vlastitoj režiji, te tu svoju ideju ostvaruje uz veliku i požrtvovnu borbu protivu sviju i svega. No on je ne ostvaruje naglo. Sa mnogo trgovačke vještine i mnogo faktične dalekovidnosti on je vezuje uz djelomičnu prodaju šume na panju. Željeznicom, koju kupac šume mora da izgradi sam o svom trošku, prenosi on i onaj dio etata, koji je izradjen u vlasitoj režiji. On osjegurava vlasniku objekta pravo prvokupa ovako sagradjene željeznice, tako da ovaj u razmjerno kratkom vremenu postaje i vlasnik razgranjene vlastite željezničke mreže. Kako si je gospodarskom osnovom osjegurao teorijsku podlogu cijelog svog daljnjeg rada, tako si je spretnom izgradnjom željezničke mreže znao trajno da osjegura i najnužniju finansijsku osnovicu one njegove djelatnosti, koja ga zapravo i diže u redove prvih medju prvima, i u redove najboljih medju najboljima. To su njegovi radovi oko osnivanja nov.ih, mladih sastojina, Svim svojim žarom baca se on na teren, te na starim sunčanom pripekom, vjetrom, pašom i požarom izmrcvarenim zemljištima stvara on u uzgojnom pogledu udivljenja vrijedne objekte. Na staništima najlošije bonitete — a ovamo svraća baš najviše svoju pažnju — nastaju prvoklasne mješovite sastojine, iz kojih diše njegov duh, iz kojih se odražava sva ona ljubav i mar, kojom je on sabirao, radio, sijao sjeme ii uzgajao biljčice. Ta se ljubav gotovo osjeća, ona se upravo vidi, i gotovo da se nameće svakome, koji prolazi tim danas već i do 30 godina starim sastojinama. One su živi spomenik cjelokupnog njegovog djelovanja na području našega šumarstva. One su zvane, da svima onima, koji su odredjeni da na polju šumarstva stvaraju i rade, dokažu što li sve na polju šumskoga gospodarstva može stvoriti prava ljubav za šumu ,i iskreno pregnuće. Nepodcjenjujući važnosti hrasta, on se ipak ne da zavesti uzgojem č:stih hrastika. Držeći hrast najvrijednijim, on mu daje tek glavnu ulogu, koju će on da izvrši tek u posljednjem perijodu svoje ophodnje. On usvaja pr.;ncip mješanih sastojina. On uvodi u bukove sastojine hrast u hrastove bukvu, a u oboje crnogoricu (omoriku, jelu. bor) i pokušava sa arišem. Jeli i omoriki namjenjuje parcijalno ulogu same bukve, ali samo kao utrešene vrsti. Time uvodi u ove krajeve do pred 30 godina ovdje još nepoznate vrsti drveta. Naročitu pažnju pobudjuju njegove mješane sastojine hrasta sa crnim borom na terenima, gdje se pojavljuje krš. Uvidjajući uzgojne teškoće, koje nastaju divljanjem tla, on jednako uvažava i tehnički, i finansijski momenat u pitanju eksploatacionih i uzgojnih investicija, te -uvadja čistu sječu u planinskom terenu. On tu čistu sječu omogućuje time što provodi podsadujama starih još stojećih šuma — i po nekoliko godina unaprijed — tako, da je u času sječe stare šume, na istome staništu već osigurana mlada sastojina. Tako preostaje samo još čišćenje sječina i njihovo kompletiranje na mjestima, na kojima iz bilo kojih razloga kultura uspjela nije. Po naravi svojoj tih i miran živio je on samo i u prvom redu samo, za »svoju« šumu. I baš ta »njegova« šuma danas i jeste najrječitiji dokaz njegovih vrlina i njegove sposobnosti. Ljubezan u saobraćaju sa svima bez razlike, stekao si je veliki krug prijatelja i poštovalaea. . kako je bio čovjek opće visoke kulture i velikog općeg obrazovanja, znao je steći toliko povjerenje svojih sugradjana i znanaca, da je često bio zvan da bude predsjednikom ili odbornikom raznih humanih i kulturnih društava i institucija u samome mjestu i van njega. Tako je u nizu godina pored ostaloga bio: Predsjednikom društva gospodarskih i šumarskih činovnika Kraljevine SHS. u Osijeku; Predsjednikom Našiičke štedionice d. d. u Našicama; Predsjednikom Hrvatske čitaonice u Našicama; a naročite zasluge stekao si je kao odbornik a kasnije i kao Predsjednik Zadruge za regulaciju potoka Karašice i Vučice te njihovih pritoka u Donjemu Milioljcu. 318 |