DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Murska Sobota, Hafner Josip Škofja Loka, Vodopivee Josip Kamnik, Mark Ante Zagreb, Pbilipis Krsto Vinkovci, Ćop Andrija Sušak, Pogatschnig Josip Sarajevo, Živanović Zivan Rasinja, Umberto ....... Zagreb, Drmota Jakob Zeleznika, Haritonović Stevan Skoplje, Nikolić Nikola Beograd, Slavija d. d. Vinkovci, Schadinger Rudolf Kočevje, Giirth Dragutin Karlovac, Ađulović Stevan Beograd, Kosov.ić Bogoslav Beograd, Bukovala Jovan Beograd, Radenković Svetislav Beograd, Ing. Lampe Franc Ljubljana, Nešković Miloš Bajina Bašta, Ladislav Hamar B. Stavnica, Janković Djordje Beograd. Umoljavaju se gg. članovi Jugoslo venskog Šumarskog Udruženja, da nam jave promjenu svoje adrese, te ako je moguće i od ove gg. kolega — za koje znaju da su premješteni, jer nam se mnogi Šum. listovi vraćaju usljeđ toga što nemamo točne njihove adrese. LTČNE VIJESTI ING. FRANJO GROGEE šumarski savjetnik i ravnatelj Krndije d. d., Našice. Rodjen 6. januara 1868. u Frywaldo-| vu u Češkoj kao sin seljačkih roditelja, boreći se oskudnim prilikama, on je svojom marljivosću ipak uspio da svrši gimnazijske nauke te da po svršenoj maturi (1890. u Tropavi) podje u Beč, gdje je kao slušač šumarstva sa odličnim uspjehom i apsolvirao visokoškolske nauke (1893.). Iza kratkoga službovanja kod biskupije u Breslavi, pa na imanju grčkoistočne vjerske zaklade u Bukovini, dolazi on u svojstvu šumarskog asistenta već u novembru 1894. godine u Našice na veleposjed obitelji grofa Pejačevića. Dolazak ing. Franje Grogera u Našice ima za šumarstvo ovoga veleposjeda upravo epohalno značenje. On znači za taj šumski posjed jedan radikalni preokret pozitivnome radu. Mlad, poletan, pun ideala i ljubavi za svoju struku osjetio je gotovo instinktivno, da mu taj objekat, uz apsolutno povjerenje službodavčevo, pruža mogućnost, da u potpunoj stručnoj neovisnosti, oslobodjenoj svakoga birokratizma i šablone razvije sve svoje duševne sposobnosti. Težište svega ovoga nastojanja polaže on prije svega na konstataciju faktičnoga stanja. Premjeru, ograničavanje, kartiranje i procjenjivanje posjeda provodi on neumornim radom lično uz pomoć slobodno izabranih saradnika strukovnjaka. Već godine 1899. dovršena je odobrena gospodarska osnova za sva planinske šume. Ta gospodarska osnova sa svim svojim potrebitim prilozima izrađjena je đo u tančine tako lijepo i tako temeljito, da se može mirne duše nazvati uzornom. Ona je pravi odraz njegove ličnosti, poznate po savjesnosti i temeljitosti. 317 |