DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
diti u prvom redu produkciju pomoću resurekcije u raznih vrsta i na raznim staništima, t. j. kvantitet i kvalitet drvne mase s obzirom na zasade o svrsi šumskog gospodarenja naročito s obizrom na potrajnost proizvodnje, u čemu je sadržano i održavanje proizvodne snage tla. Pri ispitivanju treba imati u vidu osim vrsti drva i kvalitete staništa naročitu dobu, s čime je u vezi potrajnost odnosno nadomještanje pojedinih individua sadnjom. Ne smijemo smetnuti s uma, da je sitno šumsko gospodarenje u nekim krajevima krša, modificirano u nekoliko sa približavanjem tzv. srednjoj šumi, na vrlo lijepom stepenu i da daje odlične rezultate. Valja spomenuti šumsko gospodarenje mnogih malih šumoposjednika, primjerice na ostrvu Krku, gdje se uz podržavanje sitnog šumskog gospodarstva iskorišćava i sporedni šumski proizvod — paša, naročito za stoku sitnog zuba. No ne smijemo smetnuti s uma jednu od kardinalnih zasada, što ju je nauka u biljnoj proizvodnji utvrdila, t. j. zakon o minimumu, prema kojemu je od faktora, potrebnih za proizvodnju mjerodavan za ukupni kvantitet proizvodnje onaj, koji se nalazi u minimum-u (Ramann). Dakle o tome je faktoru ovisna i proizvodnja pri resurekciji u našim krajevima krša. Tako, gdje su prilike staništa bolje, naročito, gdje imade zemlje i gdje je pored ostalog konserviranje vlage osigurano, biti će i rezultat povoljniji. U mnogo slučajeva ćemo uz ovo prirodno pomladjivanje upotrijebiti i vještačko. To će nastati svuda ondje, gdje je potrebno obrast pojačati, jer je u krajnoj konzekvenciji pitanje šume na kršu ipak samo pitanje humusa. Prilike na Kršu donijele su ne samo do zasebnog gospodarenja u svim pravcima, nego i do izvjesnih zakonskih odredaba, koje su normirale one mjere, koje su se pokazale dobre i korisne i, što je od velike važnosti, provedive. Jer zaludu sva teorijska izlaganja i dokazivanja o koristi rada ove ili one vrste, ako to nije provedivo bilo iz tehničkog bilo iz drugih kojih razloga. U svim tipičnim krajevima krša u nas, jednako u Crnoj Gori, Dalmaciji, Hercegovini kao i u Hrvatskom Primorju, imade lijepo sačuvanih gajeva (dolazi najviše vrsti Fraxinus ornus, Acer monspessulanum, Acer campesfre, Carpinus duinensis i Ostrya carpinifolia), koje vlasnik po potrebi iskorišćava i za drva i za krmu. Svi se ovi gajevi redovito obnavljaju resurekcijom a dok ne odrastu čuvaju se od usrtaja stoke. U nekojim su slučajevima poznati pod imenom »ograda«, »brajda«, »branik« a negdje i »buljma«. S time u vezi donesen je bio i »Zakon od 12. maja 1913. god. o mjerama, za zaštitu šuma u Kraljevini Dalmaciji«, koji ćemo ovdje izložiti. Držimo, da neće biti ovo na odmet, jer će dobro doći naročito .. donošenju zasebnih zakona, koji su od koristi i potrebe za izvjesne naše krajeve, a naročito je potrebno da skrenemo na nj pažnju sada, kada će najveći dio rada oko promicanja gospodarenja uopće a tako i oko promicanja šumskog gospodarenja bitiskoncentrisan pri oblasti 289 |