DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 19     <-- 19 -->        PDF

diti u prvom redu produkciju pomoću resurekcije u raznih vrsta i na
raznim staništima, t. j. kvantitet i kvalitet drvne mase s obzirom na zasade
o svrsi šumskog gospodarenja naročito s obizrom na potrajnost
proizvodnje, u čemu je sadržano i održavanje proizvodne snage tla.


Pri ispitivanju treba imati u vidu osim vrsti drva i kvalitete staništa
naročitu dobu, s čime je u vezi potrajnost odnosno nadomještanje pojedinih
individua sadnjom.


Ne smijemo smetnuti s uma, da je sitno šumsko gospodarenje u
nekim krajevima krša, modificirano u nekoliko sa približavanjem tzv.
srednjoj šumi, na vrlo lijepom stepenu i da daje odlične rezultate.


Valja spomenuti šumsko gospodarenje mnogih malih šumoposjednika,
primjerice na ostrvu Krku, gdje se uz podržavanje sitnog šumskog
gospodarstva iskorišćava i sporedni šumski proizvod — paša,
naročito za stoku sitnog zuba.


No ne smijemo smetnuti s uma jednu od kardinalnih zasada, što
ju je nauka u biljnoj proizvodnji utvrdila, t. j. zakon o minimumu, prema
kojemu je od faktora, potrebnih za proizvodnju mjerodavan za
ukupni kvantitet proizvodnje onaj, koji se nalazi u minimum-u (Ramann).


Dakle o tome je faktoru ovisna i proizvodnja pri resurekciji u našim
krajevima krša. Tako, gdje su prilike staništa bolje, naročito, gdje
imade zemlje i gdje je pored ostalog konserviranje vlage osigurano,
biti će i rezultat povoljniji. U mnogo slučajeva ćemo uz ovo prirodno
pomladjivanje upotrijebiti i vještačko. To će nastati svuda ondje, gdje je
potrebno obrast pojačati, jer je u krajnoj konzekvenciji pitanje šume
na kršu ipak samo pitanje humusa.


Prilike na Kršu donijele su ne samo do zasebnog gospodarenja u
svim pravcima, nego i do izvjesnih zakonskih odredaba, koje su normirale
one mjere, koje su se pokazale dobre i korisne i, što je od velike
važnosti, provedive. Jer zaludu sva teorijska izlaganja i dokazivanja
o koristi rada ove ili one vrste, ako to nije provedivo bilo iz tehničkog
bilo iz drugih kojih razloga.


U svim tipičnim krajevima krša u nas, jednako u Crnoj Gori, Dalmaciji,
Hercegovini kao i u Hrvatskom Primorju, imade lijepo sačuvanih
gajeva (dolazi najviše vrsti Fraxinus ornus, Acer monspessulanum,
Acer campesfre, Carpinus duinensis i Ostrya carpinifolia), koje vlasnik
po potrebi iskorišćava i za drva i za krmu. Svi se ovi gajevi redovito
obnavljaju resurekcijom a dok ne odrastu čuvaju se od usrtaja
stoke.


U nekojim su slučajevima poznati pod imenom »ograda«, »brajda«,
»branik« a negdje i »buljma«.
S time u vezi donesen je bio i »Zakon od 12. maja 1913. god.


o mjerama, za zaštitu šuma u Kraljevini Dalmaciji«,
koji ćemo ovdje izložiti.
Držimo, da neće biti ovo na odmet, jer će dobro doći naročito ..
donošenju zasebnih zakona, koji su od koristi i potrebe za izvjesne naše
krajeve, a naročito je potrebno da skrenemo na nj pažnju sada, kada
će najveći dio rada oko promicanja gospodarenja uopće a tako i
oko promicanja šumskog gospodarenja bitiskoncentrisan pri oblasti


289