DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1927 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ma, da su glavni faktori, koji su od uticaja pri regeneraciji resurekci jom, tlo a osobito klima. Ovaj se uticaj očituje naročito u visini i jedrini izbojaka. Podizanje šume na ovim teritorijama, koje su danas bez ikakve šumske vegetacije, skupo je i teško, jer treba ili sadnjom valjano uzgojenih sadnica ili sjetvom sjemena uspostavili onaj razmjer izmedju pošumljenog i nepošumljenog zemljišta, koji je iz gospodarskih i iz drugih raznih obzira potreban. Teško je ovo i skupo, naglašavamo, jer je rezultat ovisan od toliko raznih faktora, koji su od uticaja na postojanje i na razvitak organskog života uopće a napose života bilina. Teško je i za to, što se pri manjoj a s tim više pri zamašnoj akciji mora voditi računa o rezultatu rada i kapitala, koji je na Kršu ovisan o mnogočemu a mnogo i mnogo puta i negativan. Temelj je šumskog gospodarenja: drvna zaliha, što reprezentuje glavnicu; površina zemljišta i tlo bez drvne zalihe samo su faktori, koji uz drvnu zalihu daju stvarni temelj za gospodarenje. A baš je stvaranje ovog temelja gospodarstva najteže i najskuplje s lim više, što je i vremenski period, u kome se nagomilavanjem godišnjih priraštaja stvara u drvu reprezentovana glavnica, redovno dug. Za stvaranje ove glavnice treba na kršu u prvom redu upotrijebiti one predjele, gdje se već nalaze ostaci vegetacije i ako su oni ogriženi od stoke, zakržljali i zakukani — jer ovaj rad ima osigurane rezultate i jer je jeftin. Poznato svojstvo naših listača, da imaju izbojnu snagu, treba u prvom redu imati na umu i s time se koristiti. Izbojna snaga nije kod svih listača podjednaka, niti s obzirom na godišnji prirast naročito u duljinu a niti s obzirom na trajanje. Počevši od Laurefuma nalazimo u krajevima našega Krša naročito ove vrste, koje imaju jaku izbojnu snagu: Viburnum finus Fraxinus ornus Calvcolome infesfans Carpinus duinensis Olea oleasfer Osfrya carpinifolia Cerafonia siliqua Acer monspessulanum Nerium Oleander Celtis ausfralis Paliurus ausfralis Pirus amvgdaliformis Colufea arborescens Quercus pubescens Laurus nobilis Quercus cerris Quercus ilex Quercus sessiliflora Quercus pseudosuber Acer campesfre — itd. Arbutus unedo Prema opažanjima najjaču izbojnu snagu nalazimo u vrsti Fraxinus ornus. Tako je primjerice na ostrvu Krku, u drž. šumi Grdnja, konstatovan godišnji visinski prirast u nekoliko slučajeva preko 1 metra. Dakako, da ovaj prirast u ovoj dimenziji nije i ne može biti konstantan za daljni niz godina, ali je karakterističan za izvjesne vrste i za t. zv. sitno šumsko gospodarenje, koje se famo provodi. Pitanje podizanja šume resurekcijom treba u izvjesnim pravcima osvijetliti naučnim ispitivanjem. Ovo će ispitivanje uz ostalo imati ufvr 288 |