DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1927 str. 6 <-- 6 --> PDF |
razloga našeg strahovanja od programatičnosti i grčevito podržavanjeimprovizatorstva i u oblasti šumarske politike. A u čemu je zapravo bit naše šu m ar s k e polit i k e. Ako jeraščinimo na njene česti, lako ćemo zapaziti, da ona sastoji iz tri zasebne etape rada. Mi smo se na tim etapama zadržavali još od godine 1919. ovamo svagda naglašavajući, kako je potrebno prevaliti sve tri da se dodje do cilja. Da kažemo ukratko kako stvar stoji. Prvo: osnovni je problem utvrdjivanje smje r n i c a šumarske politike. To će reći polazeći sa stanja, koje smo zatekli stvaranjem naše države, uvažujući naše opće privredne cil\eve, trebalo je prije donošenja novih zakona utvrditi osnovne smjerove, kojima šumarska politika treba da krene. Drugo: na osnovu ovako utvrdjenih smjernica trebalo je pristupiti izr adjiv an j u zakonskih projekata i te projekte iznijeti pred parlamenat. Posve je razumljivo da je prije toga trebala da bude gotova opća osnova, po kojoj će se izvršiti izradjivanje i iznošenje zakonskih projekata. No na žalost i tu je naša urodjena neprogramatičnost imala svoje prste. To se najbolje vidjelo iz nemogućnosti podržavanja veze medju pojedinim zakonskim projektima (na pr. izmedju kaznenog zakona i Zakona o Šumama). Treća je etapa: stvarno provodjenje šumarske politike. To će reći priv o d j e n j e u život onih smjernica, koje su našle konkretan izražaj u zakonima, uredbama, pravilnicima, instrukcijama i t. d. Za ovu treću fazu tražila su se tri osnovna uslova: sposoban stručni aparat, valjana organizacija i finansijska sredstva. Kako se iz ove izložene skice vidi, za državu, koja treba tek da izgradi svoju šumarsku politiku, najvaž n i ja, na j š i r a i najtežaj e f a z a ona prva. Ona traži jaku inicijativu, golemu spremu stručnog aparata i široku konzultativnu suradnju stručnjaka van zvaničnogaparata. Mi dopuštamo mogućnost da snažna inicijativa za stvaranje i udaranje osnovnih smjernica šumarske politike može da dodje od lica nekog ministra ili ministarskog pomoćnika. No slab je izgled, da bi jedno lice moglo da potpuno savlada tako golemu materiju kao što je hrpa šumarsko- političkih pitanja, kojima je trebalo udariti smjernice. 1 baš iz toga razloga bila je u prvoj etapi potrebna široka konzultativna suradnja. Neosporna je zasluga Jugoslovenskog Šumarskog Udruženja, da je ono znalo u pravi čas skrenuti pažnju na ovaj momenat. Ta zasluga jejoš i veća. Udruženje je razvilo toliku snagu, da se u svoje vrijeme Ministarstvo Šuma i Rudnika našlo ponukanim da iz osnova preradi svojprojekat Zakona o Šumama. No što više su partijsko-političke borbe počele da guše aktivitet Ministarstva Šuma i Rudnika, što više su izvjesnaminiranja nastojala da uklone mogućnost saradnje Šumarskoga Udru ženja u tom pravcu, to više se prenosilo izgradjivanje smjernica šumarske politike unutar četiri zida pojedinog kabineta. Umjesto širokog stručnog konzultativnog rada prevladao je autokratsko partijski metod. Na taj se način dešava, da se iz velike hrpe materije, koja čeka svoju kodifikaciju, izvlače samo ona pitanja, koja su važna za partiju na vlasti, a ne za privredu i budućnost šume. Na taj je način ta prva etapa naše šumarske politike m,orala da ispane krnja. Ima jedan naročiti momenat, koji je ometao i usporavao rad oko ove prve faze šumarske politike. To je o dno s, koji je stvoren kreiranjemM ini´. s t ar s t v a A g r a r ne Reforme. Položaj, u kome se nalazi šumarska politika prema agrarnoj politici vrlo je delikatan. Mi razumijemo i uvidjamo. da se tu mora, zadržati jedna osnovna, linija. Tek. misli 164 |