DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1927 str. 38 <-- 38 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI Šumarski Muzej. Pitanje Šumarskoga Muzeja već se u nekoliko navrata potrzalo sa ovoga mjesta. Činjenica je, da se kompletiranje Muzeja slabo kreće. Nije razlog tome slabom kretanju u slabom aktivitetu same Uprave. Ona je učinila sve moguće napore da proširi zbirke, a naročito da uveća tehnološku zbirku. No sve to nastojanje zastalo je na općem privrednom, stručnom i staleškom mrtvilu, koje je zahvatilo i naše redove. Ni molbe, ni predstavke, ni lična traženja nisu bila kadra da pokrenu ovo pitanje. Dulje se sa ovom stvari ne može više čekati. Mi svi dobro znamo, da su stare naše šume prilično na izmaku. Ako ovom pitanju kompletiranja Šumarskoga Muzeja ne posvetimo u pravi čas doeta brige i pažnje, moglo bi se desiti, da uistinu nestane starih naših šuma, a da od njih ne bude vidna traga mi po zbirkama naših fakulteta, ni Šumarskoga Muzeja. Ne znamo, kako´ stoji u tom pogledu za beogradski fakultet. No znamo, da zagrebački fakultet skresavanjem budžeta sve više gubi živomu snagu. Ostaje samo naše Udruženje, koje se opire i bori da ga ne zahvati opće mrtvilo. Sreća je što su se u našem Udruženju okupili ne samo šumari već i industrijalci, trgovci drvetom kao i posjednici šuma. Još je veća sreća, što na čelu Udruženja ovaj čas stoje baš dva velika industrijalca i posjednika šume, koji uživaju ne samo velik ugled već eu zaista i zaslužili naše puno priznanje za svoj nesebični rad oko promicanja naše šumarske privrede. Dakle u današnjem stanju bila je najprirodnija misao, da Uprava Šumarskoga Muzeja umoli današnje predsjednike Jugoslo venskog Šumarskog Udruženja gg. Milana baruna Turkovića i ing. Josipa Lenarčiča, da oni u svoje ruke uzmu akciju oko kompletiranja tehnološke zbirke Šumarskoga Muzeja. Ovaj je korak uspio, jer su se pomenuta gospoda najspremnije odazvala molbi Uprave pa se sa pravom može očekivati, da ćemo u skoro vrijeme moći da obogatimo i proširimo naše zbirke. Naročito su dvije skupine objekata, kojima treba kompletirati postojeću zbirku. To je zbirka drvnih sortimenata i zbirka grješki drveta. Zbirka drvnih sortimenata imala bi da prikaže savremeno stanje trgovine i industrije drveta. Ona bi trebala da obuhvati sve naše vrste drveta, sve sortimente, sve tehnike rada i sva područja rađa. Danas je lahko pristupiti sabiranju i uredjivauju ove zbirke, jer je stvorena osnovica za taj rad. Izradjene su zagrebačke i ljubljanske uzanse za trgovinu drvetom. Zbirka grješki drveta od jednake je važnosti kao i zbirka drvnih sortimenata. Bez zbirke grješki nije moguće niti tumačiti niti razumijevati uzanse za trgovinu drvetom. Sva klasifikacija i tolerancije baziraju zapravo na poznavanju grješki. 1 za taj je rad stvorena osnovica, jer su sistematski razradjene grješke drveta i dodana, im francuska i njemačka terminologija, (Vidi Š. L. 1925. str. 304—312). Obe ove zbirke nisu samo od važnosti istordjeke. To će reći ne samo da im je eilj da prikažu potomcima ncgdanje stanje naše drvne industrije. One su od vrijednosti naročito za savremenu nastavu. Bez gotovog sortimenta, koji je trajno pred očima studenta, nije moguće zamisliti njegovo temeljito poznavanje. Ekskurzije za to nisu 196 |