DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 33     <-- 33 -->        PDF

kiša opere prašak a taj treba čitav dan, da se prihvati. Pored toga prasak se rasprašuje
nejednako, u sredini najviše, prema rubu sve manje. Mlade gusjenice uginu brzo,
starije i otpornije, tek nakon 8—14 dana. Valja još mnoga pitanja riješiti.


Opširnije piše o tom Escherieh Die Flugzeugbekâmpfung des Kiefernspanners
im bayrischen Forstamt Enedôrf. Forstwiissenschaftliches Centrallblatt Berlin 1926
str. 73—94.


K r i e g7) govori o uspjehu rasprašivanja proti hrastovom savijaču, što je za
nas važnije. Spominje, da se hrast zazelenio iza brštenja savijača. Bilo je gubitka na
žiru i prirastu. Ali, kad iza toga dolazi pepetnjača, suše se vršci a i stabla. Bilo je
1926 odlučeno, da se rasprašuje u nadšumariji Haste kotar Minden oko 1400 ha i Biseholswald
kotar Magdeburg oko 550 ha kalcijev arsenat. Posebno spremište sa praškom,
koje može pilot prema potrebi otvoriti i zatvoriti a posebna naprava, da se
može 50—80 m. široko prašak rasprašiti, daju uz egzaktno izvršeni posao povoljan
uspjeh. Upotrebljen je kalcijev arsenat sa 70% trikalciumarsenata i 40% arsenove
kiseline, što odgovara po prilici 21% arsenu, lako koncentrirano sredstvo daje dvostruki
uspjeh prema drugim sredstvima. Uz povoljno vrijeme moglo se za \XA dana
oko 4700 kg kalcijevog arsenala >Silesia<<. rasprašiti na površini od po prilici 375
ha. Uginulo je 80—100% gusjenica a pored hrastovog savijača i zimske grbice velike
1 male, što je i opet za naše prilike važnije.


Ja sam već u svojoj glavnoj radnji o gubaru u Glasniku za šumske pokuse 1.
1926. na ter. 179 spomenuo pokuse sa aeroplanima. Dr. M. Gradojevié8) razlaže to
pitanje opširnije i napose govori o pokusima u Cehoslovačkoj, kojima je i sam bio
prisutan.


Iz svega se razabire, da su aeroplanima postignuti dobri uspjesi. Općenito se
upotrebljava kalcijev arsenat raznih tvrtki, od kojih je čini se »Silesia« najdjelatniji.
To je fabrikat dioničkog društva .\". Giirfler u Hamburgu. (Ostasienhaus Schuletr. 2).


U našim šumama haraju gusjenice evo već od god. 1920. Gdje je vrlo jaka zaraza,
bilo bi ne samo dobro, nego dapače i nužno, da se učine pokusi njihova tamanjenja
iz aeroplana.


Prema onome, što sam prošlog ljeta vidio, a za neke druge šume doznao tom
zgodom a i kasnije, prijeti velika opasnost osobito šumama istočnoga Srijema, koje
bi trebalo pokušati spašavati rasprašivanjem kalcijevog arsenata iz aeroplana.


Stvar je mjerodavnih faktora, da to provedu. Dr. Aug. Langhoii´er


DRUŠTVENE VIJESTI


Naša željeznička mreža i šume.* Poznato je gospodi kolegama, da je J. Š. U.
upućen poziv g. Ministra Saobraćaja pod br. 32.330. od 29. X. 1926. god., da odredi jednog
svog izaslanika sa punomoćjem na konferenciju, sazvanu za 16. novembra 1926. u
Beogradu, koja bi imala izraditi jedan opšti državni plan za izgradnju naše željezničke
mreže i program, po kome redu bi se iste imale graditi. Uprava našeg Udruženja
odredila je aktom svojim br. 719/1926. g. načelnika Čmelika, za svoga delegata, a mene
za zamenika. Pošto je na označen dan g. načelnik bio službeno sprečen, ja sam, u ime
našeg Udruženja, na konferenciji, koja se održala u svečanoj sali starog Univerziteta


7) Die Bekampfung des Eichejroieklers in den Oberfôrstereien Bischofswall
und Haste. Foretarchiv 1926 str. 273—276.


8) ... M. .........!!: ...... y ...... ....... ...... .... .... I92fi., ....


033—639.


* Referat Ing. Vojka Koprivnika, člana Uprave J. Š. U. na sednici Glavne Uprave
.1. Š. U. 11. T. 1927. god.
143