DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 31 <-- 31 --> PDF |
PRAKTIČNO ŠUMARSTVO Uništavanje gubara. Primjedbe na članak »Uništavanje gubara i Ttombidiidae od đir. P. Manojlovića u »Šumarskom Listu« 1926. 608—609. G. dir. Manojlović smatra, da je bez koristi uništavati legla guba rova, pozivajući se na neuspjeh u šumama Merolino. Piškornjuč i Petrinjski Lug. Držim, da se to ne može reći. Ta tri primjera po mom su mnijenju daleko da odluče o uspjehu ili neuspjehu toga uništavanja, sve dok ne upoznamo okolnosti, koje su za uspjeli odlučne. To će reći, dok ne znamo gdje, kako i kada su ti pokusi izvedeni. Držim, da nije uputno takav pokus praviti u šumi, koja je jako zaražena. Mora se drugačije postupiti. Piškornjač kao jedna od najžalosnijih šuma, što sam ih vidio, po mom mnijenju nije bila podesna za takav pokus. Djelomično struganje naće imati uspjeha, jer gusjenice iz zaraženog susjedstva lako zadju ovamo. Na potankosti ovakovih slučajeva evratit ću se drugom zgodom. Ako se strugaju legla površno., ne može se očekivati odlučni uspjeli. Pogotovo ako su legla bila tako visoko, da ih ljudi nisu mogli doseći, ostao je djelomice živ izvor napadaja gusjenica. I o tome bi se dalo još štošta reći. Važno je — kao treći uvjet — vrijeme, kada se obavlja struganje. Ako se to čini kasno, čak u martu (a čuo sam i za takav slučaj), onda nije čudo, ako uspjeha nema. Ali i tada ne leži krivnja u načinu nego u promašenom vremenu obrane. Dok nemamo veći broj podataka o struganju gubarevih legla, i sva tri gornja uvjeta — gdje, kako i kada — savjesno provedena, ja se ni najmanje ne žacam još uvijek zagovarati struganje legla, jer je to najjednostavnije i najjeftinije. Daje mi pravo na to uspjeh u šumama vlastelinstva grofa Eltz-a u Vukovaru. Premazati legla katranom skuplje je ali sigurnije sredstvo obrane, naravno lakodjer uz gornja tri uvjeta. Uvjerili smo se o tom kolega dr. Petraoić i ja pokusom n šumi Kotar grada Petrinje god. 1920. 1 o tome drugom zgodom više. G. direktor Manojlović nada se uspjehu u obrani proti gubara od Trombidiimia. Trombidiuini su grinje, koje se hrane organskim otpacima. Bilo bi po našu borbu vrlo korisnu kad bi onaj Trombidium, što ga spominje g. direktor, promjenio koštu te nam pomogao u obrani naših hrastova od gubara. Ali držim, da još nismo -a tom sretnom položaju. Taj Trombidium sjeća me živo dogadjaja prije više godina. Došao k meni prijatelj noseći u kutijici »štetočinju«, što ždere klasove žita. Teško sam prijatelja uvjerio, da je to nedužni rodiak poznatog »smrdljivog Martina«. koji se na klasu sunčao dok je pravi šteločinja vješto odmaglio. Da nije možda i ovdje slični slučaj. Znamo za kukce, kojima prijaju jajašca gubareva. No da li to čini Trombidium, to valja tek dokazati. Spomenuti slučaj je još preslab dokaz. 1 u najboljem slučaju moralo bi tih Trombidium» biti upravo more. da nam oni u borbi protiv gubara pomognu. Treba još malo da sačekamo. Dr. Aug. Langhoffer AEKOPLAN U OBRANI ŠUMA OD (iUSJENICA. Posljednjih godina, učestali su i u Evropi pokusi sa upotrebom aeroplana u obrani šuma od gusjenica. Pišu se članci, raspravlja u strukovnim časopisima o sred 141 |
ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 32 <-- 32 --> PDF |
stvima i načinu te obrane. Treba da i mi trajno vodimo o tom računa sa obzirom na važno pitanje naših hrastovih šuma. Referirati ću najprije o nekim člancima u tom predmetu. Hickel 1 ) je izvijestio u francuskoj Akademiji za Poljoprivredu o rezultatima tamanjenja borovog savijača (Fidomia piniaria) rasprašivanjem iz aeroplana. Radilo se o površini od neko 120 hektara šume Ageno. Radi kiša nisu letenja mogla biti izvršena prije kraja oktobra. Dakle u vrijeme kad je jedna čest gusjenica sišla sa stabla. Trošak je iznosio 425 franaka po hektaru. Upotrebljen je kalcijev arsenat francuske provenijencije po cijeni od 5 franaka kilogram. Nije upotrebljem otrovni areenat (radi otrovnoeti) ni natrijev arsenat (radi suviše velike topivosti u vodi). Eidmann 2 ) spominje nastojanje za primijenjenu entomologiju toliko zaslužnog proi´. K. Eschericha, da se proti gusjenieama upotrijebi aeroplan. Veli kako su u Švicarskoj smjestili na aeroplanu posebnu zgodnu spravu, da se insekticidmi prašak prema potrebi raspraši. Godine 1925. pokušali su obranu proti smrekovoj osi biljarici, Nematus abietie Htg. Dr. K r i e ga kaže u svom članku, da se radi u glavnome o tri sredstva: olovnom arsenat u, Sclrweinfurtskom zelenilu i kalcijevom arsenatu. Olovni arsenat ima u sebi previše otrovne tvari, vrlo je pogibeljan za čovjeka i životinje; Schweinfurtsko zelenilo je u sumnji, da povećava kiselinu tla i treba stanovitih dodataka, da bilje ne izgori. Posao poskupljuje, ako aeroplan mora nositi mnogo nedjelatne tvari. Tako je ušao u račun samo kalcijev arsenat. To je vrlo otrovan, fini prašak, koji se izvrsno razdijeli po biljci i vrlo dobro hvata. Pokusi u malom bili su uspješni. Pokusi sa aeroplanom učinjeni su u šumi Soran, gdje je harala gusjenica smrekovog prelca. Tu su 25—29. maja rasprašili u 38 lijeta svaki put po prilici 200 kg praška u svem 7700 kg. Na hektar po prilici 30 kg. U Regenthiira potrošili su na 655 ha 16.380 kg 40% kalcijevog arsenala. Rasprašivanje je u oba mjesta bilo uspješno. Štetno djelovanje na divljač i ptice nije se opazilo a nisu trpili ni ljudi. Radnici su imali male masko za usta i nos. P r o f. Dr. Max W o 1 f f i Dr. Anton K r a us s e4) navode da eu Amerikanci počeli 1921. na novo sa metodom rasipavanja arsenovih preparata iz aeroplana. Oni su nastojali za takove pokuse predobiti svoju vladu. 1925. rasprašivali su kalijev arsenat sa troškom od po prilici 50 M. po hektaru u šumi Soran. Provedeno je to i u šumarijama Lubben, Crossen-Guntersberg, Hohenbruck i Regenthin. K. E.5) donaša malu noticu, da su kušali suzbiti borovu grbicu u Bavarskoj iz aeroplana rasprašivanjem kalcijeva arsenala i to u Geisenfeldu na 300 ha, u Endsdorfu po prilici 600 ha, uz vrlo nepovoljno vrijeme. Eidmann" ) priopćuje, da su obzirom na jaku navalu borove grbice — bilo je 3—7000 jajašaca na stablu — uzeli »Esturnit« poznate tvrtke Merek, prokušano dobro sredstvo u vinogradarstvu, (kalcijev arsenat). Trebali su oko 50 kg. za ha, aeroplani letili su 5 m nad sastojinom sa 110 km brzine. Iskustvo je pokazalo, da je vrlo važan faktor vrijeme. Vjetar je nezgodan, rasprašivanje nema prave svrhe. Jaka !) Le Bois. Parie, 3. II. 1927. -´) Das Flugzeug als Hilfsmittel zur Vertilgung von Forstinsekten Anzeiger fur Schâdlingskunde 1925 str. 46. 3) Die Bekampfung forstlicher Schadliuge durch Abwurf von Calciumareenat vom Flugzeug. Isto str. 97—98. 4) Die Einfuhrung der Arsenverstaubung vom Flugzeug aus in die Praxis der ForstBoh.idlingsbekampfiuig. Isto str. 99—100. 5) K. E. Die Flugzeugbekampfung des Kiefernspanners in ....... Isto str. 142. e) Die Flugzeugbekampfung des Kiefernspanners in ....... Isto 1926. str. 53—56. 142 |