DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 31     <-- 31 -->        PDF

PRAKTIČNO ŠUMARSTVO


Uništavanje gubara. Primjedbe na članak »Uništavanje gubara i Ttombidiidae
od đir. P. Manojlovića u »Šumarskom Listu« 1926. 608—609.


G. dir. Manojlović smatra, da je bez koristi uništavati legla guba rova, pozivajući
se na neuspjeh u šumama Merolino. Piškornjuč i Petrinjski Lug. Držim, da se to ne
može reći.
Ta tri primjera po mom su mnijenju daleko da odluče o uspjehu ili neuspjehu
toga uništavanja, sve dok ne upoznamo okolnosti, koje su za uspjeli odlučne. To će
reći, dok ne znamo gdje, kako i kada su ti pokusi izvedeni.


Držim, da nije uputno takav pokus praviti u šumi, koja je jako zaražena.
Mora se drugačije postupiti. Piškornjač kao jedna od najžalosnijih šuma, što sam ih
vidio, po mom mnijenju nije bila podesna za takav pokus. Djelomično struganje naće
imati uspjeha, jer gusjenice iz zaraženog susjedstva lako zadju ovamo. Na potankosti
ovakovih slučajeva evratit ću se drugom zgodom.


Ako se strugaju legla površno., ne može se očekivati odlučni uspjeli. Pogotovo
ako su legla bila tako visoko, da ih ljudi nisu mogli doseći, ostao je djelomice živ
izvor napadaja gusjenica. I o tome bi se dalo još štošta reći.


Važno je — kao treći uvjet — vrijeme, kada se obavlja struganje. Ako se to
čini kasno, čak u martu (a čuo sam i za takav slučaj), onda nije čudo, ako uspjeha
nema. Ali i tada ne leži krivnja u načinu nego u promašenom vremenu obrane.


Dok nemamo veći broj podataka o struganju gubarevih legla, i sva tri gornja
uvjeta — gdje, kako i kada — savjesno provedena, ja se ni najmanje ne žacam još
uvijek zagovarati struganje legla, jer je to najjednostavnije i najjeftinije. Daje mi
pravo na to uspjeh u šumama vlastelinstva grofa Eltz-a u Vukovaru.


Premazati legla katranom skuplje je ali sigurnije sredstvo obrane, naravno
lakodjer uz gornja tri uvjeta. Uvjerili smo se o tom kolega dr. Petraoić i ja pokusom
n šumi Kotar grada Petrinje god. 1920. 1 o tome drugom zgodom više.


G. direktor Manojlović nada se uspjehu u obrani proti gubara od Trombidiimia.
Trombidiuini su grinje, koje se hrane organskim otpacima. Bilo bi po našu
borbu vrlo korisnu kad bi onaj Trombidium, što ga spominje g. direktor, promjenio
koštu te nam pomogao u obrani naših hrastova od gubara. Ali držim, da još nismo
-a tom sretnom položaju.


Taj Trombidium sjeća me živo dogadjaja prije više godina. Došao k meni prijatelj
noseći u kutijici »štetočinju«, što ždere klasove žita. Teško sam prijatelja
uvjerio, da je to nedužni rodiak poznatog »smrdljivog Martina«. koji se na klasu
sunčao dok je pravi šteločinja vješto odmaglio. Da nije možda i ovdje slični slučaj.
Znamo za kukce, kojima prijaju jajašca gubareva. No da li to čini Trombidium, to
valja tek dokazati. Spomenuti slučaj je još preslab dokaz. 1 u najboljem slučaju moralo
bi tih Trombidium» biti upravo more. da nam oni u borbi protiv gubara pomognu.
Treba još malo da sačekamo. Dr. Aug. Langhoffer


AEKOPLAN U OBRANI ŠUMA OD (iUSJENICA.


Posljednjih godina, učestali su i u Evropi pokusi sa upotrebom aeroplana u
obrani šuma od gusjenica. Pišu se članci, raspravlja u strukovnim časopisima o sred


141




ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 32     <-- 32 -->        PDF

stvima i načinu te obrane. Treba da i mi trajno vodimo o tom računa sa obzirom na


važno pitanje naših hrastovih šuma.


Referirati ću najprije o nekim člancima u tom predmetu.


Hickel 1 ) je izvijestio u francuskoj Akademiji za Poljoprivredu o rezultatima
tamanjenja borovog savijača (Fidomia piniaria) rasprašivanjem iz aeroplana. Radilo
se o površini od neko 120 hektara šume Ageno. Radi kiša nisu letenja mogla biti
izvršena prije kraja oktobra. Dakle u vrijeme kad je jedna čest gusjenica sišla sa
stabla. Trošak je iznosio 425 franaka po hektaru. Upotrebljen je kalcijev arsenat
francuske provenijencije po cijeni od 5 franaka kilogram. Nije upotrebljem otrovni
areenat (radi otrovnoeti) ni natrijev arsenat (radi suviše velike topivosti u vodi).


Eidmann 2 ) spominje nastojanje za primijenjenu entomologiju toliko zaslužnog
proi´. K. Eschericha, da se proti gusjenieama upotrijebi aeroplan. Veli kako su u
Švicarskoj smjestili na aeroplanu posebnu zgodnu spravu, da se insekticidmi prašak
prema potrebi raspraši. Godine 1925. pokušali su obranu proti smrekovoj osi biljarici,
Nematus abietie Htg.


Dr. K r i e ga kaže u svom članku, da se radi u glavnome o tri sredstva: olovnom
arsenat u, Sclrweinfurtskom zelenilu i kalcijevom arsenatu. Olovni arsenat ima
u sebi previše otrovne tvari, vrlo je pogibeljan za čovjeka i životinje; Schweinfurtsko
zelenilo je u sumnji, da povećava kiselinu tla i treba stanovitih dodataka, da bilje
ne izgori. Posao poskupljuje, ako aeroplan mora nositi mnogo nedjelatne tvari. Tako
je ušao u račun samo kalcijev arsenat. To je vrlo otrovan, fini prašak, koji se izvrsno
razdijeli po biljci i vrlo dobro hvata. Pokusi u malom bili su uspješni. Pokusi sa
aeroplanom učinjeni su u šumi Soran, gdje je harala gusjenica smrekovog prelca.
Tu su 25—29. maja rasprašili u 38 lijeta svaki put po prilici 200 kg praška u svem
7700 kg. Na hektar po prilici 30 kg. U Regenthiira potrošili su na 655 ha 16.380 kg
40% kalcijevog arsenala. Rasprašivanje je u oba mjesta bilo uspješno. Štetno djelovanje
na divljač i ptice nije se opazilo a nisu trpili ni ljudi. Radnici su imali male
masko za usta i nos.


P r o f. Dr. Max W o 1 f f i Dr. Anton K r a us s e4) navode da eu Amerikanci
počeli 1921. na novo sa metodom rasipavanja arsenovih preparata iz aeroplana.
Oni su nastojali za takove pokuse predobiti svoju vladu. 1925. rasprašivali su kalijev
arsenat sa troškom od po prilici 50 M. po hektaru u šumi Soran. Provedeno je to i u
šumarijama Lubben, Crossen-Guntersberg, Hohenbruck i Regenthin.


K. E.5) donaša malu noticu, da su kušali suzbiti borovu grbicu u Bavarskoj
iz aeroplana rasprašivanjem kalcijeva arsenala i to u Geisenfeldu na 300 ha, u Endsdorfu
po prilici 600 ha, uz vrlo nepovoljno vrijeme.
Eidmann" ) priopćuje, da su obzirom na jaku navalu borove grbice — bilo
je 3—7000 jajašaca na stablu — uzeli »Esturnit« poznate tvrtke Merek, prokušano
dobro sredstvo u vinogradarstvu, (kalcijev arsenat). Trebali su oko 50 kg. za ha,
aeroplani letili su 5 m nad sastojinom sa 110 km brzine. Iskustvo je pokazalo, da je
vrlo važan faktor vrijeme. Vjetar je nezgodan, rasprašivanje nema prave svrhe. Jaka


!) Le Bois. Parie, 3. II. 1927.
-´) Das Flugzeug als Hilfsmittel zur Vertilgung von Forstinsekten Anzeiger
fur Schâdlingskunde 1925 str. 46.
3) Die Bekampfung forstlicher Schadliuge durch Abwurf von Calciumareenat
vom Flugzeug. Isto str. 97—98.
4) Die Einfuhrung der Arsenverstaubung vom Flugzeug aus in die Praxis der
ForstBoh.idlingsbekampfiuig. Isto str. 99—100.


5) K. E. Die Flugzeugbekampfung des Kiefernspanners in ....... Isto str. 142.


e) Die Flugzeugbekampfung des Kiefernspanners in ....... Isto 1926. str.
53—56.


142