DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Pošumljavanje .sudnjom nadnica može se izvoditi samo kratko vrijeme, bilo da se izvodi s jeseni, bilo s proljeća. U doba, kad je vrijeme za sadnju, ne stoje, cesto, na raspolaganje ni potrebni radnici ni potrebni, upućeni, nadzirati posla. A da nije baš lako odgojiti ni valjane sadnice, koje bi na Kršu u svakom pogledu zadovoljavale, ne treba zasebno obrazlagati. U svakom od pomenutih slučajeva, sjetva je daleko lakša,. Ne samo, da sjetva ne traži naročito vješte i pažljive radnike, nego sjetvu mogu, vrlo uspješno, obavljati i slabiji radenici, slabiji po fizičkoj snazi kao i bez naročitog obrazovanja. Za sjetvu možemo upotrebiti i školsku djecu. Efefcat radnje kod sadnje nije niti iz daleka velik kao kod sjetve. Napomenuli smo, podatke iz Metkovića, prema kojim treba, primjerice, za jedan hektar 10 kg sjemena alepskog bora, za sjetvu 1 kg 8 ženske nadnice, ili po hektaru: 30 ženskih nadnica. Gledajući u sjetvi u prvom redu finansijski momenat, od potrebe je, da se za naše klimate tačno ispita: gdje se može sjetva sa očekivanjemrentabilnog rezultata upotrebiti. Pri tome ispitivanju! — potrebno je ustanoviti: 1. koje karakteristike mora pokazivati izvjesno stanište, gdje možemo uspješnu sjetvu obaviti? 2. koje vrste sjemena možemo upotrebiti? 3. kad moramo sjetvu obaviti? 4. na koji na/čin moramo sjetvu njegovati? Na ovo pitanje moći ćemo dati precizne odgovore samo iza detaljno provedenih ispitivanja. Opažanja prakse pokazuju izvjesne rezultate, koje smo napomenuli i nehotice nas sjećajući na onu poznatu starih majstora: iskušati pa studirati, no znastvena ispitivanja neće se samo osloniti na konstatovanje konačnog rezultata, nego i na sve edafske i klimatske faktore, čiji je konačni rezultat: povoljan ili nepovoljan uspjeh sjetve. Naročito moramo istaći, da ova ispitivanja treba provesti u prvomredu u krajevima sklerofilne vegetacije, čime je okarakterisan kraj sa serofitskim grmljem i šibljacima, u krajevima sa suptropskim karakteristikama, n predjelima zimskih kiša. Tim predjelima pripadaju i zemlje sredozemnog mora: ljeti redovno nema kiša i to baš u doba, kad je zapara najveća. Zima je redovno blaga.1 "´) U zimu i proljeće pada glavno doba za prirašćivanje na sklerofilnoj vegetaciji a tek kraći hladni periodi, u ovo doba. prekidaju tok prirašćivanja.18) le) Warming-Graebner, Lehrbuch der ôkologischen Pflanzengeographie, Berlin, 1918. 111 ) Ibidem. Reboisement du Karst par semis. Occupé par les études spéciales du reboisement du Karat, l´auteur apprécie l´importance du semis pour le reboisemeni de« terrains karstiques. Rédaction 120 |