DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 18 <-- 18 --> PDF |
4. Broj dana s oborinom: Mjesto Proljeće Ljeto Jasen Zima Rab 23 16 24 24 Hvar 27 14 27 36 Split 27 17 25 33 Dubrovnik 29 14 26 37 Prilike izvjesnog lokaliteta davati će više ili manje garancije, da će sjetva uspjeti. Uz klimatske falktore ne smiju ee pustiti iz vida edafski faktori — tim, prije ne, što se znade, da edafski faktori nadoknađujuklimatske.121) Suha krečnjačka podloga imade često floru i vegetaciju, koja se, normalno, javlja za nekoliko stepeni južnije. Jednako je utvrđeno, da edafske faktore naknađuju klimatski — pa prema tome imade jedan isti klimatski faktor u različnim klimatskim prilikama, i djelovanjerazličnog intenziteta. Jednako će izvjestan klimatski faktor određenogintenziteta imati raznoliko djelovanje pri raznolikim edafskim faktorima. 13) Prema navedenome će i uvjeti za uspijevanje sjetve biti na raznim staništima raznoliki. Treba ih u svakom slučaju ocijeniti. Ako uzmemo za podlogu biljne družbe14), možemo, prema pomenutim opažanjima determinirati, gdje, prema našem mišljenju, uspijeva pošumljavanje krša jesenjom sjetvom povoljno — pa nalazimo ovo: Vegetacioni tip: Lignoisa Formaciona klasa: Laurilignosa i Durilignosa Formaciona grupa: Laurifruticata Durisilvae Durifruticata Dosadanja sjetva provođena je u glavnom sjemenom borova i to: Pinus halepensie, Pinus niaritima, i Pinus pinea, koji i inače služe, u mnogo slučajeva, za pošumljavanje krša. Ove sve vrste možemo nazvati skromnim vrstama — upravo radi njihovog uspijevanja na kršu. Poznato je, da šume dolaze tamo, gdje postoje izvjesni klimatski uvjeti. Jednako eu od klimatskih uvjeta ovisne i vrste, koje šumu sačinjavaju — pa je šuma po svojoj vrsti vidna karakteristika za izvjesni klimat Rezultati dosađanje sjetve upućuju na to. Da se pitanje pošumljavanja sa sjetvom na Kršu tačno uzme u ocjenu od potrebe je. da se ono naučnim putem tačno ispita. Velike materijalne žrtve, koje su imaju doprinijeti za pošumljavanje, daleko će se umanjiti, ako se samo jedan dio rada oko pošumljavanja uzmogne obaviti sjetvom. Ne samo da su troškovi po jedinici površine daleko manji kod sjetve, nego kod sadnje, nego je sjetva od važnosti i s druge tačke gledišta. u ) Brockmann-.Terosch unđ E. Rtibel: Die Eintheilung đer Pflanzengesellsehaften. Leipzig. 1912. f 13) Ib´dem. ") Ibidem. 128 |