DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šume na Kršu, gdje dolazi u razmatranje toliko raznih klimatskih i edafskih faktora. Klimatski faktori, počevši od sastavine vazduha pa svijetla, topline, hidrometeoira i vazdušnih strujanja — kako pojedince, a tako u za-, jediničkom djelovanju — stvarajući klimatske zone i regione, utičući na fenološke pojave — daju svakome staništu njegove zasebne karakteristike, od kojih je ovisan u prvom redu život biline opće. a za tiim uspjevanje i napredovanje. Edafski faktori nisu od manje važnosti — a naročito ako se uvaži, da su pedološke pojave rezultat uticaja klimatskih faktora, resp. klime. Od pomenutih autora najviše govori o sjetvi Holl — pa odnosno tehničke pošumljavanja sjetvom naglašava, da je sjetva »na preskok« od važnosti za krš, dok radi terenskih prilika resp. radi prilika tla — redovno ne može biti govora o punoj sjetvi. Od metoda, na koje se izvodi sjetva na preskok ističe tako zvanu metodu sjetve na krpe (Platzesaat), pred metodom sjetve na zahod (sa štapićem, Stechsaat). Da se osigura povoljan rezultat, preporuca Holl, neka ee obrati naročita pažnja izvodjenju samog posla, jer da neuspjeh potiče u najviše slučajeva, u prvom redu, od nesavjesnog rada i postupka pri sjetvi. Naglašujući važnost sjetve hrastovog žira — traži, da sjeme bude što dublje posijano, najmanje 30 cm, jer mlađa hrastova biljka za kratko vrijeme pušta dugu žilu srčanicu, pa je glavna stvar, da se omogući razvoj korenja, da se sadnice, i za vrijeme sušne periode, uzmognu održati. Holl traži, da se mjesto za sjetvu priredi gotovo kao za sadnju sadnica, circa 30—40 cm. duboko i isto toliko široko. Ako je tlo teško, preporuca, da se mjesto za sadnju priredi ranije . Za sjetvu kaže, da se može obaviti ili s jeseni ili u proljeću. U oblasti Splitskoj i Dubrovačkoj izvode pošumljavanje sa sjetvom redovno »na preskok« i to u oba pomenuta načina: ili »na krpe« ili »na ubod«. Za sjetvu upotrebljavaju najobičnije Pinus halepensis, Pinus pinaster (maritima) i Pinus pinea, redje Pinus austriaca i ostale vrište. Za sjetvu »na krpe«, za sjeme Pinus halepensis i Pinus pinaster, prekopaju tlo 3—4 cm u dubinu a 10—15 cm u širinu. Kod Pinus pinea iznaša dubina 10—12 cm. Sjetvu »na zabod« vrše se štapićem 30—40 cm dugačkim, 3—4 .. debelim. Gustoća sjetve ovisi o objektu, na kojem vršimo pošumljavanje. Prema podacima iz Dubrovačke Oblasti (Metković) potrebno je no jednom hektaru najviše 10 kg Pinus halepensis 15—18 kg sjemena Pinus pinaster, 30 kg sjemena Pinus pinea. Za sjetvu 1 kg sjemena od alepskog bora potrebne su 3 ženske nadnice. Prema današnjim cijenama stoji sjetva alepskog bora u kraju Makarske po 1 ha: 10 kg sjemena a 40.— Din = 400.— Din 30 nadnica a 20.— Din = 600^— Dm ~ Svega 1.000.— Din Za zaštitu od miševa preporuca se, da se pokrije sjetva granjem od borovice (Juniperuis oxyoedrus), a grane se s kraja pričvrste kamenom da ih vjetar ne odnese. Granje se uklanja prema napredovanju klice; za to je potrebno, da se sjetva što češće kontroliše. Kadi štetnog 125 |