DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vodi sjetvom, nego sadnicama, odgojenim u rasadnicima: »eseguire il (rimbosckimento non per seminagione ma per trapiantagione a dimora stahile di pianticelle educate nei semenzai in formelle o fossi«. Austrijsko Šumarsko Društvo na svome Kongresu u Senju 1869. g. donosi zaključak, da se za pošumljavanje krša osnuju zasebni rasadnici, u kojima će se proizvoditi sadnice, potrebne za pošumljavainje.10) 0 sjetvi se i ne govori — sigurno s obzirom na već tada poodmakli rad na pošumljavanju Krša u Istri, koji se je u glavnom jedino provodio sadnicama. Da ee o sjetvi, izuzevši Holla, nnoiogo ne govori, i uzrokom su prva slabija iskustva, što ih je šumarstvo doživjelo sa sjetvom sjemena kod pošumljavanja Krša. No uzrokom je i to, što se nije po svoj .prilici sjetvi uopće posvećivalo dovoljno pažnje, naročito u nas, koje pošumljavanje krša osobito interesuje, pa smo dužni obraćati pažnju svima metodama rada, koje nam osiguravaju što brže a jeftinije rezultate. No uza sve to imademo lijepih rezultata, što su ih šumaniski stručnjaci postigli sjetvom, a koji su rezultati ostali bez do voljno, pažnje — i ako su vidan i jasan dokumenat, da sjetva znade dati dobrih rezultata, si´azmjerno bez velikih troškova. Prema tome ta činjenica daje nam dovoljno razloga, da u daljnim prilikama obratimo naročitu pažnju sjetvi. Naročito lijepih rezultata ođ sjetve nalazimo u Oblastima Splitskoj i Dubrovačkoj, Istaknućemo kulturu alepskog bora, što je nastala sjetvom u polju Konavoskom, pa lijepo uspjelu kulturu od sjetve m Metkoviću, što je nastala sjetvom sjemena vrsti Pinuis halepensis, Pinus maritima i Pinus pinea. Ova je kultura u Metkoviću nastala iz sjetve u jeseni 1912. g. pa je na vrsti Pinus maritima poprečni godišnji pidrast u visinu 0,5 m. Sjetva sjemena vrsti Pinus halepensis, izvedena u jeseni 1924. g. u blizini Metkovića, pokazuje takodje odličan uspjeh. I u okolici Makarske imade lijepih kultura, što su podignute sjetvom. Tako je, uz ostale vrijedno spomenuti kulturu Pinusa halepensis u predjelu »Vepric« za koju postoji tvrdnja, da je noću zasijana, jer se narod protivio pošumljavanju na tom mjestu. U oblasti Splitskoj nalazimo lijepih kultura, što su podignute sjetvom sjemena vrsti Pinus pinaster i Pinus halepensis. u srezu Hvarskom, Supetarskom, Šibenickom, Biogradskom n/m. i t. d. Povoljne rezultate, što su ih šumarski stručnjaci postigli sjetvom sjemena, nalazimo u zoni našeg mediteranskog područja, a najviše slučajeva u zoni, gdje nalazimo najjače -zastupljenu našu zimzelenu floru (U višim zonama, izvan mediterana, imademo prema sadanjim podacima kulturu sa sjetvom sjemena vrsti Pinus auetriaca u srezu Makarska. te u srezu Gospić). Pri promatranju pitanja pošumljavanja uopće a napose pri razmatranju pitanja pošumljavanja sjetvom, moramo neminovno polaziti sa stanovišta., da se praktično podizanje šuma mora oslanjati u svakom slučaju na prilike izvesnog lokaliteta. Svako stanište imade toliko svojih finih nijansa, da se ne može postaviti detaljno pravilo gotovo niti za jedan tehnički rad oko podizanja šume opće, a napose oko podizanja 10) Amtlicher Bericht iiber die vierte Vvanderversaiiumhmg des ôstarreichiseheii Keichsforptveremee abgehalten in der kroatiechen Mititargrenze itđ. /24 |