DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Dr. /OSIP BALEN: POŠUMLJAVANJE KRŠA SJETVOM PRILOG STUDIJU POŠUMLJAVANJA KRŠA*) R R entabilnost rada oko pošumljavanja krša ovisi u veliko o uloženom trošku oko podizanja sastojine. I ako uzmemo za zadaću, da računamo šumsku rentu u kulturama, što su vještački, sadnjom sadnica, podignute na kršu, ne ćemo, u najviše slučajeva, dobiti povoljnog rezultata. No opći interesi, radi kojih se provodi pošumljavanje, opravdavajui nepovoljan rezultat, što ga dobijemo po pomenutom računu. Radi orijentacije valja napomenuti, da danas iznosi trošak sadnje pojedine sadnice na kršu poprečno 0.75 din., pa prema tome kultiviranju 1 ha. računajući idealan slučaj, da na 1 .´. dodje po jodna, sadnica. iznosi: 7.500.— Din. Ako kultura u cijelosti uspije, što je vrlo rijetko, nastaje dalji trošak samo radi čuvanja i njege- No redovno treba sadnju ponoviti, gdje u cijelosti, a gdje u većoj ili manjoj mjeri. U tom slučaju nalazimo izvjesne modifikacije u trošku oko podizanja sastojine. Nije za to čudo. da mnogi, naročito ko ne pozna u tančine tehniku pošumljavanja, ne može shvatiti, koliko materijalnih žrtava treba doprinijeti, da se otme posvemašnjoj sterilnosti ma i najmanji dio gologa krša. Govoreći o vještačkom pošumljavanju -- ponajviše autora redovno naglašava pošumljavanja sadnjom, dok o sjetvi, koja je daleko jeftinija, naročito u slučaju povoljnog uspjeha, postoje različita mišljenja. Mi ćemo na ovaj način pošumljavanja na Kršu svratiti pažnju i razmotriti, kako je ovo pitanje tretirano u literaturi, koja govori o pošumljavanju Krša i kako je u praksi radjeno do sada u nekojim našim krajevima. Opće poznati autoritet J. Veseli1) ne preporuča pošumljavanje sjetvom, jer da klice ne ojačaju dovoljno do nastupa ljetne suše i da za to ne mogu izđtržati sušu. Za žir, kesten i orah kaže, da lakše izdrže, nego ostale vrste, jer klica imade toliko vode i hrane u sjemenci, da može nadoknaditi nedostataik vlage u zemlji. I na drugom mjestu-) Veseli zagovara, da se sije žir. Inače on predlaže pošumljavanje sadnjom sadnica. *) Izvjesna obavještenja o pitanju pošumljavanja sjetvom dao mi je g. šinu. nadsavjetnik ing. Kajo Grubić i g. šum. savjetnik ing. Josip Marčić pa ini se i ovom zgodom toplo zahvaljujem. Pisac J) J. Vessely, Krš hrvatske krajine itd. Šumarski List 1877. Prevod T. Traekoga. 3) Ibidem, strana 178. i 181. 122 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 13 <-- 13 --> PDF |
./. Pueich-) napominje, da su godine 1843. otpočeli u okolici Trsta poeuml javan je sjetvom domaćih vrsta drva kao i sjetvom sjemena. Piiras austriaca i Pinus silvestris, te Juglans, Castanea i Robinia pseudoaeacia. Iz razloga, što je sjetva provedena bez svakog priredjivanja tla, veli Pueich, nije ibilo uspjeha, lako se i kasnije pokušalo sjetvom doći do dobrih rezultata, u glavnom je sadnja sadnica vodila do rezultata-, koji su zadovoljavali. Pueich navodi kao razlog neuspjeha ljetnu sušu, koja da redovno uništava nježne biljćice. Godine 1867. pošiimljavana je veća površina na ostrvu Cresu, t. zv. Arabia Petrea, sa sjemenom vrste Ailantus glandulosa. No rezultat je bio na koncu negativan, lako je u početku sjetva dobro prošla stradavali su izbojci zimi tako, da su iza 32 godine bili u svemu jedva 20—50 cm visoki.*) K. liubbia u svome vrlo kritički pisanom djelu5) izričito kaže. da sjetva na Kršu dolazi do upotrebe samo pri pretvorbi sastojina t. j . pri podsijavanju. Kao glavnu metodu kuliiviranja, koja vodi do sigurnog uspjeha ističe: sadnju sadnica. Holla) kaže, da sjetva sjemena imade sporedno značenje za pošum- Ijavanje krša i tvrdi, da klica i mlade biljke ne mogu da izdrže ljetnusušu i zimsku buru, pa da je sjetva na mjestu samo na naročitim staništima i sa malo biljnih vrsta. On tvrdi, da su četinari »u pravilu« isključeni od sjetve (izuzevši sjetvu u šumskim vrtovima). Samo kod vrste Pinus pinea i Pinus halepensis, koje pružaju duboko korenje, može sjetva ´mjestimično i uspjeti, kaže Holl. Od listača, prema Hollu. mogu sjetvom donijeti povoljne reizultate samo one vrste, koje imaju dovoljno rezervnih hraniva, a koje dublje u zemlji klijaju i koje odmah, u najranijoj dobi, puštaju duboko korenje, kao: hrast, kesten, orah. Od ostalih vrista listača spominje još Prunus mahaleb (rašeljka, šediika), i Celtis australis (koprivić, košćela). Kao uvjet, koji donekle osigurava povoljan rezultat za sjetvu, spominje Holl, da je od potrebe izabrati najveće sjemenke. Na taj se način osigurava veća množina rezervnih stolova za mladu sadnicu, koja tako imade više otpornosti, naročito protiv ljetne suše, koja u krajevima krša redovno dugo traje a čiji štetni uticaj pojačava naročito vjetar NE kvadranta. Petrovu;"´) i ne spominje pošuanljavanje na Kršu putem sjetve, nego doslovce kaže: »Sasvim ogoljena zemljišta pošuanljuju se pretežno dvogodišnjim crnim borom, koji najbolje odoljeva najubitačnijiiu elementarnim nepogodama na Kršu a to su: žega i bura«. Kosović*) napominje, da se samo iznimno sjetvom podižu vještački nasadi na Kršu. Uspjeh je sjetve, kaže, rijetko dobar. Eugenio Pavani9) napominje rezoluciju austr. šumarskog društva. koje je 186?>. na istarskom Kršu zasjedalo, da se pošuanljavanje ne iz 3) J. Pueich, Die Karstbevaldung itđ. Trst 1900. 4) Ibidem .) K. Rubbia, Funfundzwanzig Jabre Karetaraiforstung in Krain, Ljubljana 1912. ) F. Holl, Die Karstaufforstung, Sarajevo 1901. ´) S. Petrovi«´, Zakon o poâumljenju Krasa, Zagreb 1910. 8) B. Kosovié, Posuinljenje Krasu, Zagreb, 1909. ") Eugenio Pavani, Del Carso, délie sue selve, dal suo rimbasebimeiito ed appratimento, Trieste 1885. 123 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 14 <-- 14 --> PDF |
vodi sjetvom, nego sadnicama, odgojenim u rasadnicima: »eseguire il (rimbosckimento non per seminagione ma per trapiantagione a dimora stahile di pianticelle educate nei semenzai in formelle o fossi«. Austrijsko Šumarsko Društvo na svome Kongresu u Senju 1869. g. donosi zaključak, da se za pošumljavanje krša osnuju zasebni rasadnici, u kojima će se proizvoditi sadnice, potrebne za pošumljavainje.10) 0 sjetvi se i ne govori — sigurno s obzirom na već tada poodmakli rad na pošumljavanju Krša u Istri, koji se je u glavnom jedino provodio sadnicama. Da ee o sjetvi, izuzevši Holla, nnoiogo ne govori, i uzrokom su prva slabija iskustva, što ih je šumarstvo doživjelo sa sjetvom sjemena kod pošumljavanja Krša. No uzrokom je i to, što se nije po svoj .prilici sjetvi uopće posvećivalo dovoljno pažnje, naročito u nas, koje pošumljavanje krša osobito interesuje, pa smo dužni obraćati pažnju svima metodama rada, koje nam osiguravaju što brže a jeftinije rezultate. No uza sve to imademo lijepih rezultata, što su ih šumaniski stručnjaci postigli sjetvom, a koji su rezultati ostali bez do voljno, pažnje — i ako su vidan i jasan dokumenat, da sjetva znade dati dobrih rezultata, si´azmjerno bez velikih troškova. Prema tome ta činjenica daje nam dovoljno razloga, da u daljnim prilikama obratimo naročitu pažnju sjetvi. Naročito lijepih rezultata ođ sjetve nalazimo u Oblastima Splitskoj i Dubrovačkoj, Istaknućemo kulturu alepskog bora, što je nastala sjetvom u polju Konavoskom, pa lijepo uspjelu kulturu od sjetve m Metkoviću, što je nastala sjetvom sjemena vrsti Pinuis halepensis, Pinus maritima i Pinus pinea. Ova je kultura u Metkoviću nastala iz sjetve u jeseni 1912. g. pa je na vrsti Pinus maritima poprečni godišnji pidrast u visinu 0,5 m. Sjetva sjemena vrsti Pinus halepensis, izvedena u jeseni 1924. g. u blizini Metkovića, pokazuje takodje odličan uspjeh. I u okolici Makarske imade lijepih kultura, što su podignute sjetvom. Tako je, uz ostale vrijedno spomenuti kulturu Pinusa halepensis u predjelu »Vepric« za koju postoji tvrdnja, da je noću zasijana, jer se narod protivio pošumljavanju na tom mjestu. U oblasti Splitskoj nalazimo lijepih kultura, što su podignute sjetvom sjemena vrsti Pinus pinaster i Pinus halepensis. u srezu Hvarskom, Supetarskom, Šibenickom, Biogradskom n/m. i t. d. Povoljne rezultate, što su ih šumarski stručnjaci postigli sjetvom sjemena, nalazimo u zoni našeg mediteranskog područja, a najviše slučajeva u zoni, gdje nalazimo najjače -zastupljenu našu zimzelenu floru (U višim zonama, izvan mediterana, imademo prema sadanjim podacima kulturu sa sjetvom sjemena vrsti Pinus auetriaca u srezu Makarska. te u srezu Gospić). Pri promatranju pitanja pošumljavanja uopće a napose pri razmatranju pitanja pošumljavanja sjetvom, moramo neminovno polaziti sa stanovišta., da se praktično podizanje šuma mora oslanjati u svakom slučaju na prilike izvesnog lokaliteta. Svako stanište imade toliko svojih finih nijansa, da se ne može postaviti detaljno pravilo gotovo niti za jedan tehnički rad oko podizanja šume opće, a napose oko podizanja 10) Amtlicher Bericht iiber die vierte Vvanderversaiiumhmg des ôstarreichiseheii Keichsforptveremee abgehalten in der kroatiechen Mititargrenze itđ. /24 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 15 <-- 15 --> PDF |
šume na Kršu, gdje dolazi u razmatranje toliko raznih klimatskih i edafskih faktora. Klimatski faktori, počevši od sastavine vazduha pa svijetla, topline, hidrometeoira i vazdušnih strujanja — kako pojedince, a tako u za-, jediničkom djelovanju — stvarajući klimatske zone i regione, utičući na fenološke pojave — daju svakome staništu njegove zasebne karakteristike, od kojih je ovisan u prvom redu život biline opće. a za tiim uspjevanje i napredovanje. Edafski faktori nisu od manje važnosti — a naročito ako se uvaži, da su pedološke pojave rezultat uticaja klimatskih faktora, resp. klime. Od pomenutih autora najviše govori o sjetvi Holl — pa odnosno tehničke pošumljavanja sjetvom naglašava, da je sjetva »na preskok« od važnosti za krš, dok radi terenskih prilika resp. radi prilika tla — redovno ne može biti govora o punoj sjetvi. Od metoda, na koje se izvodi sjetva na preskok ističe tako zvanu metodu sjetve na krpe (Platzesaat), pred metodom sjetve na zahod (sa štapićem, Stechsaat). Da se osigura povoljan rezultat, preporuca Holl, neka ee obrati naročita pažnja izvodjenju samog posla, jer da neuspjeh potiče u najviše slučajeva, u prvom redu, od nesavjesnog rada i postupka pri sjetvi. Naglašujući važnost sjetve hrastovog žira — traži, da sjeme bude što dublje posijano, najmanje 30 cm, jer mlađa hrastova biljka za kratko vrijeme pušta dugu žilu srčanicu, pa je glavna stvar, da se omogući razvoj korenja, da se sadnice, i za vrijeme sušne periode, uzmognu održati. Holl traži, da se mjesto za sjetvu priredi gotovo kao za sadnju sadnica, circa 30—40 cm. duboko i isto toliko široko. Ako je tlo teško, preporuca, da se mjesto za sadnju priredi ranije . Za sjetvu kaže, da se može obaviti ili s jeseni ili u proljeću. U oblasti Splitskoj i Dubrovačkoj izvode pošumljavanje sa sjetvom redovno »na preskok« i to u oba pomenuta načina: ili »na krpe« ili »na ubod«. Za sjetvu upotrebljavaju najobičnije Pinus halepensis, Pinus pinaster (maritima) i Pinus pinea, redje Pinus austriaca i ostale vrište. Za sjetvu »na krpe«, za sjeme Pinus halepensis i Pinus pinaster, prekopaju tlo 3—4 cm u dubinu a 10—15 cm u širinu. Kod Pinus pinea iznaša dubina 10—12 cm. Sjetvu »na zabod« vrše se štapićem 30—40 cm dugačkim, 3—4 .. debelim. Gustoća sjetve ovisi o objektu, na kojem vršimo pošumljavanje. Prema podacima iz Dubrovačke Oblasti (Metković) potrebno je no jednom hektaru najviše 10 kg Pinus halepensis 15—18 kg sjemena Pinus pinaster, 30 kg sjemena Pinus pinea. Za sjetvu 1 kg sjemena od alepskog bora potrebne su 3 ženske nadnice. Prema današnjim cijenama stoji sjetva alepskog bora u kraju Makarske po 1 ha: 10 kg sjemena a 40.— Din = 400.— Din 30 nadnica a 20.— Din = 600^— Dm ~ Svega 1.000.— Din Za zaštitu od miševa preporuca se, da se pokrije sjetva granjem od borovice (Juniperuis oxyoedrus), a grane se s kraja pričvrste kamenom da ih vjetar ne odnese. Granje se uklanja prema napredovanju klice; za to je potrebno, da se sjetva što češće kontroliše. Kadi štetnog 125 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 16 <-- 16 --> PDF |
uticaja izvjesnih klimatskih faktora nije dobro, da se granje odstranjuje prenaglo. Na temelju dosadanjeg rada na poš umi javan ju ea sjetvom konetafovana su slijedeća opažanja, koja je potrebno zabilježiti: 1. uspjeh je povoljan, ako se sjetva provede u kasno ljeto ili ranu jesen, od 15. avgusta. pa najkasnije do polovice mjeseca septembra; proljetna sjetva ne da redovno dobre rezultate; 2. radi štete od mraza bolji je uspjeh na južnim i jugozapadnimekspozicijama; 3. dobar rezultat daje u najviše slučajeva Pinus pinaster i Pinus halepensis; 4. bolje odoljeva nezgodama naročito klimatskim Pinus pinaster; 5. za zaštitu klicu dobro je sjetvu provesti u blizini grmova kadulje, u zaštiti većeg kamenja i t. d.; 6. dobar rezultat uz povoljne klimatske prilike, daje i sjetva »na krpe« kao i sjetva »na ubod«; 7. pri dubini sjetve treba imati na umu, da se ne oteža klijanje i da se sjetva ne izvrgne odviše isušavanju. Mjerodavna je u mnogo slučajeva jedrina sjemena. 8. Na većim strminama ne uspije dobro sjetva, jer voda spere sjemei snese ga u škrape, uvale ili vrtače; 9. bolji rezultat postignut na tlima, gdje mije čisla zemlja, već jepomiješana sa šljunkom. Na takvim je tlima uslijed higroskopičnostišljunka veća vlažnost. Tla. gdje je cista crljenica. Terra rossa, naročito rado ljeti ispucaju isuše se, a u zimsko doba u višim regijama krša nepogodna su radi siriži (golomrazica. Barfrost). Glavni momenat, koji nas naročito interesuje pri pošumljavanju. jeste finansijski. U njemu je uključeno sve: i s obzirom i na tehniku rada, i s obzirom´ na konačni rezultat, na eastojinu. Primjera radi napomenuemo trošak oko sjetve sjemena alepskog bora u Metkoviću, koji je daleko iza troška, ako se pošumljavanje provodi sadnjom sadnica, pretpostavivši, da je u svakom slučaju uspjeh povoljan. U ekonomiji je trošak investicije od glavne važnosti, pa s toga razloga ne može ostaviti a da ne naglasimo, da pošumljavunju sa sjetvomtreba posvetiti više pažnje nego do sada. Lijepi nasadi u dalmatinskim Oblastima, nastali sjetvom, upozoravaju, da ee sjetvom također postižu dobri i povoljni rezultati. U ljetu 1926. g. prošao eam pomenutim oblastima i pregledao više nasada, sto su nastali sjetvom. Najljepši se rezultati nalaze u zoni alepskogbora a to je isto što i zona uljike (Olea europaea). Tacnim ispitivanjem naći će se možda odstupanja tu i tamo, no mišljenja sam. da je ovo ispravno. S time u vezi stoje i rezultati posmatranja o uspjesima dosadanjeg rada u ovom pravcu naročito s obzirom na vrijeme, kad sjetva daje povoljan rezultat. Napomenuli smo, da je kasno ljeto i rana jesen vrijeme, kad treba obaviti sjetvu u pomenutoj zoni — a napomenuli smo i to. da su radi mraza najzgodnije južne i jugozapadne strane. 0 proljetnoj smo sjetvi napomenuli, da u ovoj zoni redovno ne daje ´obar rezultat. 126 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ako se sjetimo klimatskih prilika u pomenutim oblastima — naći ćemo opravdanja, bolje reći razjašnjenja, zašto je uspješnija jesenja sjetva od proljetne. Poznato je, da ljetni mjeseci redovno nemaju dovoljno vlage, a da je evaporacija obilna. Uz visoku dnevnu temperaturu pospješuje evaporisanje i poznata bura. Ako se sjetva obavi u proljeće, rano je zateče suša. i radi prejakog evaporisanja mora sjetva uginuti. Sa sjetvom se ne može. u najviše slučajeva, prerano u proljeće ili pred proljeće početi, jer su česte negativne termičke anomalije, pa su mlade klice izložene ´stradavanju radi preniske temperature. U jesen zasijano sjeme »koro klija, mlade biljke u povoljnom slučaju za zimskih mjeseci, a naročito s proljeća izrabe tople sunčane zrake za asimilaciju — tako, da do ljeta ojačaju toliko, te im ljetna suša ne naškodi ili barem ne u onolikoj mjeri, u koliko škodi proljetnoj sjetvi. Kadi Jspravnijeg razumijevanja napomenuti ćemo izvjesna data o klimatskim faktorima,, koji nas interesu ju u nekojim mjestima u Dalmaciji po inž. Markiu11 1. Srednja mjesečna temperatura i srednja godišnja temperatura: M J E SEC: Mjesto 1. II. ni. | iv ] v. {vi. |vn. |vin.| ix. X. XI | XII. 1 Hvar 11-8´2 9„ 88 6 i *´.-3-4 S* 7% 12-2 », 18 5 Split 8-s 7-, 8´. 9-i 7´s 6„ S´» 4-, 84 12-. 12, 10´s ! i 3. Kol i čina oborine u cm: Mjeeto jao. febr. mart. .... maj JU 111 juli avg. sept. akt. 111IV. dec. Šibenik 63. 55, 57, 61, 73, 60, 37, 27. 72, 101, 111, 85 Split 75, 62, 76, 85, 68, 55, 30, 42, 74. 112. 106. 92 Hvar 81, 65. 73, 70, 51, 36. 27, 27, 61. 97. 100. 108 Gruž 142, 142. 154, 125. 103, 65, 54, 46, 119, 17(1. 151, 108 Budva 124, 141. 131. 132. 120. 63, 57, 39, 115, 146, 168. 186 il) Dalmacija, Spomen-lmjiga, Split 1923. 1 zdanje Jugosl. Udruž. inženjera i arhitekta. 127 *. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 18 <-- 18 --> PDF |
4. Broj dana s oborinom: Mjesto Proljeće Ljeto Jasen Zima Rab 23 16 24 24 Hvar 27 14 27 36 Split 27 17 25 33 Dubrovnik 29 14 26 37 Prilike izvjesnog lokaliteta davati će više ili manje garancije, da će sjetva uspjeti. Uz klimatske falktore ne smiju ee pustiti iz vida edafski faktori — tim, prije ne, što se znade, da edafski faktori nadoknađujuklimatske.121) Suha krečnjačka podloga imade često floru i vegetaciju, koja se, normalno, javlja za nekoliko stepeni južnije. Jednako je utvrđeno, da edafske faktore naknađuju klimatski — pa prema tome imade jedan isti klimatski faktor u različnim klimatskim prilikama, i djelovanjerazličnog intenziteta. Jednako će izvjestan klimatski faktor određenogintenziteta imati raznoliko djelovanje pri raznolikim edafskim faktorima. 13) Prema navedenome će i uvjeti za uspijevanje sjetve biti na raznim staništima raznoliki. Treba ih u svakom slučaju ocijeniti. Ako uzmemo za podlogu biljne družbe14), možemo, prema pomenutim opažanjima determinirati, gdje, prema našem mišljenju, uspijeva pošumljavanje krša jesenjom sjetvom povoljno — pa nalazimo ovo: Vegetacioni tip: Lignoisa Formaciona klasa: Laurilignosa i Durilignosa Formaciona grupa: Laurifruticata Durisilvae Durifruticata Dosadanja sjetva provođena je u glavnom sjemenom borova i to: Pinus halepensie, Pinus niaritima, i Pinus pinea, koji i inače služe, u mnogo slučajeva, za pošumljavanje krša. Ove sve vrste možemo nazvati skromnim vrstama — upravo radi njihovog uspijevanja na kršu. Poznato je, da šume dolaze tamo, gdje postoje izvjesni klimatski uvjeti. Jednako eu od klimatskih uvjeta ovisne i vrste, koje šumu sačinjavaju — pa je šuma po svojoj vrsti vidna karakteristika za izvjesni klimat Rezultati dosađanje sjetve upućuju na to. Da se pitanje pošumljavanja sa sjetvom na Kršu tačno uzme u ocjenu od potrebe je. da se ono naučnim putem tačno ispita. Velike materijalne žrtve, koje su imaju doprinijeti za pošumljavanje, daleko će se umanjiti, ako se samo jedan dio rada oko pošumljavanja uzmogne obaviti sjetvom. Ne samo da su troškovi po jedinici površine daleko manji kod sjetve, nego kod sadnje, nego je sjetva od važnosti i s druge tačke gledišta. u ) Brockmann-.Terosch unđ E. Rtibel: Die Eintheilung đer Pflanzengesellsehaften. Leipzig. 1912. f 13) Ib´dem. ") Ibidem. 128 |
| ŠUMARSKI LIST 3/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Pošumljavanje .sudnjom nadnica može se izvoditi samo kratko vrijeme, bilo da se izvodi s jeseni, bilo s proljeća. U doba, kad je vrijeme za sadnju, ne stoje, cesto, na raspolaganje ni potrebni radnici ni potrebni, upućeni, nadzirati posla. A da nije baš lako odgojiti ni valjane sadnice, koje bi na Kršu u svakom pogledu zadovoljavale, ne treba zasebno obrazlagati. U svakom od pomenutih slučajeva, sjetva je daleko lakša,. Ne samo, da sjetva ne traži naročito vješte i pažljive radnike, nego sjetvu mogu, vrlo uspješno, obavljati i slabiji radenici, slabiji po fizičkoj snazi kao i bez naročitog obrazovanja. Za sjetvu možemo upotrebiti i školsku djecu. Efefcat radnje kod sadnje nije niti iz daleka velik kao kod sjetve. Napomenuli smo, podatke iz Metkovića, prema kojim treba, primjerice, za jedan hektar 10 kg sjemena alepskog bora, za sjetvu 1 kg 8 ženske nadnice, ili po hektaru: 30 ženskih nadnica. Gledajući u sjetvi u prvom redu finansijski momenat, od potrebe je, da se za naše klimate tačno ispita: gdje se može sjetva sa očekivanjemrentabilnog rezultata upotrebiti. Pri tome ispitivanju! — potrebno je ustanoviti: 1. koje karakteristike mora pokazivati izvjesno stanište, gdje možemo uspješnu sjetvu obaviti? 2. koje vrste sjemena možemo upotrebiti? 3. kad moramo sjetvu obaviti? 4. na koji na/čin moramo sjetvu njegovati? Na ovo pitanje moći ćemo dati precizne odgovore samo iza detaljno provedenih ispitivanja. Opažanja prakse pokazuju izvjesne rezultate, koje smo napomenuli i nehotice nas sjećajući na onu poznatu starih majstora: iskušati pa studirati, no znastvena ispitivanja neće se samo osloniti na konstatovanje konačnog rezultata, nego i na sve edafske i klimatske faktore, čiji je konačni rezultat: povoljan ili nepovoljan uspjeh sjetve. Naročito moramo istaći, da ova ispitivanja treba provesti u prvomredu u krajevima sklerofilne vegetacije, čime je okarakterisan kraj sa serofitskim grmljem i šibljacima, u krajevima sa suptropskim karakteristikama, n predjelima zimskih kiša. Tim predjelima pripadaju i zemlje sredozemnog mora: ljeti redovno nema kiša i to baš u doba, kad je zapara najveća. Zima je redovno blaga.1 "´) U zimu i proljeće pada glavno doba za prirašćivanje na sklerofilnoj vegetaciji a tek kraći hladni periodi, u ovo doba. prekidaju tok prirašćivanja.18) le) Warming-Graebner, Lehrbuch der ôkologischen Pflanzengeographie, Berlin, 1918. 111 ) Ibidem. Reboisement du Karst par semis. Occupé par les études spéciales du reboisement du Karat, l´auteur apprécie l´importance du semis pour le reboisemeni de« terrains karstiques. Rédaction 120 |