DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 8     <-- 8 -->        PDF

No ni sve ovo, što smo do sad rekli, još ne daje potpunu sliku našegtobožnjeg bogatstva šumom. Ako smo konstatovali, da danas šume nedozrele
za sječu iznašaju 70% čitave naše šumske površine (za hrastovinu
čak 86%), onda još nije sve rečeno. Vrlo je odlučno — a to se iz zvanične
statistike nikako ne vidi — kakovo je s t a n je tih ml a d i h š u m a.
Poznata je činjenica, gdjegod su šume bile iskorišćavane načinom čiste
eksploatacije (u ovdašnjem a ne francuskom značenju te riječi), dakle
načinom, koji šumu identifikuje sa rudnikom, ondje stanje mladih šuma
ne obećaje mnogo. Iako smo mi u dvadesetom vijeku i imamo — u nekim
krajevima — za sobom šumsko gospodarstvo od nemalo sto godina, nije
nas ni u dvadesetom vijeku minula gorka čaša pustošenja, što su ga prepatile
i zapadne kulturnije zemlje a naročito zemlje oko Sredozemnogamara pred stotine i stotine godina. To naročito vrijedi za regiju bukve i
jele. Trebat će teških briga, napora i žrtava, da se bar donekle te mlade
šume poprave i pridignu. No nikako se na taj način ne će doseći ono stanje,
koje bi se doseglo iskorišćivanjem na bazi uzgojnoj.


Treba se sjetiti da su u toj površini mladih š u m a u kl j učenaisva
stara s j e čist a: ona predratna, ratna i poratna. Kolika
su ona, u kakovom su stanju, o tom nam zvanična statistika ne može ništa
da kaže. Ali mi znamo vrlo dobro, da se već i prije rata u tom pogledugriješilo jednako sa strane privatnika, općina i države. Naročito je privatni
vlasnik šume nastojao da izmakne dužnosti pošumljenja, služeći se
raznim trikovima. On je tražio pogodnosti dugih rokova za pošumljenjesvojih prostranih sjecišta, fingirao je namjeru obraćanja šume u pašnjake
i oranice, tobože u interesu naroda. On je po neki put znao iskoristiti
i politički momenat, stavljajući — naročito za vrijeme izbora — te svojetobožnje nove pašnjake na dispoziciju vlasti i narodu. U istinu on se izvlačio
od dužnosti po šumi javan ja, a gerirao se kao da prinosi i neke
žrtve. Ta stara sjecišta očiti su minus u stanju naših šuma.


Hat je prekinuo rad oko podizanja i gojenja šuma. Okupatorskavlast u Srbiji a redovna vlast u neoslobodjeuim krajevima za vrijeme rata
pomišljala je samo, kako da iz šume izvuče što više koristi. Nitko nije vodio
brige o pošumljivanju ni novih a kamoli starih sjecišta. Čas oslobodjenja,
koji je donio radosti narodu, donio je teške kušnje šumi. Znamo
to vrlo dobro svi mi, koji smo u te dane bili još u terenu i proživljavali tu
tešku navalu na šumu. Težište nasrtanja ustalasanih narodnih masa bile
su baš branjevine. Revolucionarno raspoložena psiha naroda nije u branjevinama
gledala šumu za pokoljenja, koja će doći. Ona je u branjevinividjela samo omraženog predstavnika tudjinskoga velikoga posjeda i tudjinske
državne vlasti ili mrske joj općine. U misli da bije neprijateljaona je faktično bila šumu. Tu su borbu protiv šume nažalost podjarivalii podržavali narodni poslanici a i mnogi narodni inteligenti sa sela. —
: Otvarajte branjevine«, odajte narodu više paše«, bile su devize, kojima
su narod, poslanici, šićardžije i partizani udarali po obrazu i narodnogšumara, kad je stao na branik općeg dobra. Razvaljivanje ograda, tamanjenje
i stokom i sjekirom, podmetanje vatre, sve je to poslužilo za poništavanje
branjevina.


Kraj takvog slanja stvari tko da danas zna iz mrtvog slova zvanične
statistike kolika je faktična površina predratnih i ratnih sjecišta i neposredno
po ujedinjenju poništenih branjevina. koje su svakako uračunate
u mlade šume.


62