DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 8 <-- 8 --> PDF |
No ni sve ovo, što smo do sad rekli, još ne daje potpunu sliku našegtobožnjeg bogatstva šumom. Ako smo konstatovali, da danas šume nedozrele za sječu iznašaju 70% čitave naše šumske površine (za hrastovinu čak 86%), onda još nije sve rečeno. Vrlo je odlučno — a to se iz zvanične statistike nikako ne vidi — kakovo je s t a n je tih ml a d i h š u m a. Poznata je činjenica, gdjegod su šume bile iskorišćavane načinom čiste eksploatacije (u ovdašnjem a ne francuskom značenju te riječi), dakle načinom, koji šumu identifikuje sa rudnikom, ondje stanje mladih šuma ne obećaje mnogo. Iako smo mi u dvadesetom vijeku i imamo — u nekim krajevima — za sobom šumsko gospodarstvo od nemalo sto godina, nije nas ni u dvadesetom vijeku minula gorka čaša pustošenja, što su ga prepatile i zapadne kulturnije zemlje a naročito zemlje oko Sredozemnogamara pred stotine i stotine godina. To naročito vrijedi za regiju bukve i jele. Trebat će teških briga, napora i žrtava, da se bar donekle te mlade šume poprave i pridignu. No nikako se na taj način ne će doseći ono stanje, koje bi se doseglo iskorišćivanjem na bazi uzgojnoj. Treba se sjetiti da su u toj površini mladih š u m a u kl j učenaisva stara s j e čist a: ona predratna, ratna i poratna. Kolika su ona, u kakovom su stanju, o tom nam zvanična statistika ne može ništa da kaže. Ali mi znamo vrlo dobro, da se već i prije rata u tom pogledugriješilo jednako sa strane privatnika, općina i države. Naročito je privatni vlasnik šume nastojao da izmakne dužnosti pošumljenja, služeći se raznim trikovima. On je tražio pogodnosti dugih rokova za pošumljenjesvojih prostranih sjecišta, fingirao je namjeru obraćanja šume u pašnjake i oranice, tobože u interesu naroda. On je po neki put znao iskoristiti i politički momenat, stavljajući — naročito za vrijeme izbora — te svojetobožnje nove pašnjake na dispoziciju vlasti i narodu. U istinu on se izvlačio od dužnosti po šumi javan ja, a gerirao se kao da prinosi i neke žrtve. Ta stara sjecišta očiti su minus u stanju naših šuma. Hat je prekinuo rad oko podizanja i gojenja šuma. Okupatorskavlast u Srbiji a redovna vlast u neoslobodjeuim krajevima za vrijeme rata pomišljala je samo, kako da iz šume izvuče što više koristi. Nitko nije vodio brige o pošumljivanju ni novih a kamoli starih sjecišta. Čas oslobodjenja, koji je donio radosti narodu, donio je teške kušnje šumi. Znamo to vrlo dobro svi mi, koji smo u te dane bili još u terenu i proživljavali tu tešku navalu na šumu. Težište nasrtanja ustalasanih narodnih masa bile su baš branjevine. Revolucionarno raspoložena psiha naroda nije u branjevinama gledala šumu za pokoljenja, koja će doći. Ona je u branjevinividjela samo omraženog predstavnika tudjinskoga velikoga posjeda i tudjinske državne vlasti ili mrske joj općine. U misli da bije neprijateljaona je faktično bila šumu. Tu su borbu protiv šume nažalost podjarivalii podržavali narodni poslanici a i mnogi narodni inteligenti sa sela. — : Otvarajte branjevine«, odajte narodu više paše«, bile su devize, kojima su narod, poslanici, šićardžije i partizani udarali po obrazu i narodnogšumara, kad je stao na branik općeg dobra. Razvaljivanje ograda, tamanjenje i stokom i sjekirom, podmetanje vatre, sve je to poslužilo za poništavanje branjevina. Kraj takvog slanja stvari tko da danas zna iz mrtvog slova zvanične statistike kolika je faktična površina predratnih i ratnih sjecišta i neposredno po ujedinjenju poništenih branjevina. koje su svakako uračunate u mlade šume. 62 |