DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ovakove kondicije naša zvanična statistika pored stvarnosti mora da ima na sebi nešto reprezentativnog a i fiktivnog. Korekturu ove naše toliko razvikane cifre od 7.5 milijuna hektara šume proveo je naš odlični saradnik gosp. Direktor Petar Rohr. prikazujući produktivitet tla ti Jugoslaviji.1 Po njegovim izvodima, kod kojih sa on poslužio zvaničnom statistikom, Ministarstva Huma i Rudnika te Ministarstva Poljoprivrede i Voda. izgleda podjela tla po vrsti kulture ovako: Od ukupno 24.5 milijuna hektara otpada na poljoprivredno zemljište 11.5 milijuna hektara, na šume 7.5 milijuna a na nekulturno tlo 5.5 milijunahektara. No cifru od 7.5 milijuna hektara šume luči Rohr na: šumom neobraslo 560.000 ha. krš 820.000 ha. šikare 750.000 ha, dakle ukupno2,130.000 ha tla. koje zapravo nije pod šumom. Ako ova 2.1 milijuna hektara odbijemo od 7.5 milijuna hektara šume po zvaničnoj statistici, o s t a j e n a m s amo 5.4 milijuna h ekt a r a š u m om ob r as l o g a 11 a. No mi smo uvjereni, da ovu površinu treba još i dalje rektificirati. Prije svega mi sumnjamo, da je zvanična statistika u površinu šume uračunala dobar dio pašnjaka a možda i nekulturnoga tla. Dalje se bojimo, da će nam definitivna cifra o veličini krša, goleti i krčevina donijeti iznenadjenja — in peius. Ukratko, čini se da nećemo pogriješiti, ako ustvrdimo, da je opreznije ako se za faktičnu površinu naših šuma uzme cifra od okruglo 5 milijuna hektara. To će reći da treba cifru, koju si mi obično hnaginiramo sa 7.5 milijuna hektara, reducirati za ravno jednu trećinu. Ili, što je isto, treba uzimati kao površinu šume samo 66% one površine. koja se obično prikazuje kao šuma. Dakle prosudjujući osnovku naše šumarske privrede treba prije - riše nego 5 milijuna hektara faktično šumom obrasle površine. No za prosudjivanje kapaciteta naše šumarske privrede nije odlučna površina već stanje tih šuma. Mislimo da nas i tu čeka razočaranje. Sama zvanična statistika prikazuje stanje šuma po starosti ovako: 45% mlade sastojine (do 40 godina). 25% srednje-stare sastojine (40—80 godina) i 30%, stare sastojine (preko 80 godina). Ako ovaj zvanični ključprimijenimo na našu cifru od 5 milijuna hektara, dobivamo ove brojeve: 2.25 milijuna hektara mlade šume, 1.25 milijuna srednje-stare šume i 1.5 m ili jun a hektara stare šum e. Za slavonske hrastike, dakle za one naše šume, radi čijeg se prostranstva mi često i suviše isprsavamo, izgleda ova slika još žalosnije. Blagodareći našem Udruženju a naročito njegovom agilnom članu gospodinu Direktoru Petru Manojloviću, mi tačno poznajemo današnje stanjedavonskih hrastika.2 Ako uzmemo u obzir čak i 80-godišn je šume, mi raspolažemo danas još samo sa 14%, a bez klase od 80—100 godina samo sa 8c/o stare šume slavonske hrastovine. Dakle od ukupne površine slavonskih hrastika, koja iznosi 127.650 hektara otpada na stare za sječu zrele slavonske hrastove šume jedva nešto prek o 10.000 h ekt a r a. 1 Petar Rohr: Agrarna reforma. Pola stoljeća Šumarstva, Zagreb 1926. Str. 232. 2 ..... ..........: »...... ..... ....... .......... ..... y .........«. ».... ......., ..........«. ...... 1926. .... 372. 01 |