DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Kako se tu radi o bliskom rodjaku našeg gubaia, dobiva ta rasprava i za na» veću važnost. Obuhvata 18 strana, ima 5 lijepih fotografskih slika. Gradivo je razdijeljeno na 16 tačaka a u 17 je resolucija. Predaleko bi zašao, da detaljno referiram o toj raspravi, kako bi ona po sadržaju zaslužila. Ograničit ću se na neke činjenice, koje su i za nas važne. Navadjali su različite uzroke jakoj navali gusjenica, ali to se nije moglo dokazati. Jedini pravi razlog mogu biti kl ima t i čk i utjecaji. Jaja izdrže i — 30° C. Množe se za suha. topla proljeća, osobito u maju, što je povoljno za prelca, a nepovoljno za njegove neprijatelje (poliedriju i tahine). Leptiri se snažno razviju, tahine valjda prerano izadju, poginu od žedje, ili zakržljaju. Nepovoljno djeluju mnoge sunčane pjege, pogubno razdoblje traje dugo. Gusjenica treba za uspijevanje suhi šumeki zrak, jednomjernu temperaturu. Ona ne podnaša ni visoku, ni nisku temperaturu a pogotovo isparivanje većih vodenih ploha. Vlažni su predjeli malo trpili od gusjenica, suhi nerazmjerno više. I livade štite šume, ali ne tako jako, kao vodene plohe. Djelovanje vodenih ploha ističe se poglavito smjerom vjetra, te ide na udaljenost od 4000 m. U Češkoj poznata su 2 slučaja, koja daju naslućivati, da su i tu vode štitile šume proti Liparis dispar i Panolis piniperda, možda proti svim gusjenieama. Pisac zna, da kod nas više trpe šume poplavne nizine, nego li višeg položaja. Misli, da tahine često stradaju od vođe; možda bi inače imali važniju ulogu. Vjetar djeluje nepovoljno. Manje, izolirane plohe ostanu pošteđjene; proreda je nepovoljna. Sunce štiti male plohe. Iza klimatičkog utjecaja najvažnija je p o 1 i e d r i j a, koja zna naglo uništiti gusjenice. Ta infekcijozna bolest prenaša se brstenjem a i zrakom na veliku udaljenost. Prenašanje poliedrije pomaže uz klimatičke pogodnosti. Na trećem mjestu dolaze t a li i n e. Uz normalne prilike, drže tahine prelca na uzdi. Ako tahine zataje, prelac ili savlada. Tek uz poliedriju mogu tahine stići prelca. Može biti i 100% tahinoznih gusjenica. Tahine blaže navalu, dok dodje poliedrija. Vjetar može leptire i na stotine kilometara zanijeti. U ptice se ne može pouzdavati. Ako one i jedu gusjenice (vrane, čavke, zebe), one još više jedu ličinke tahina. Žderu pače i golubovi — u jednom nadjeno 200 kukul´ica tahina. — Mravi isto tako. Sva upotrebljena sredstva slabo djeluju, ili su skupa. Ljepivi pojasevi su nepouzdano sredstvo. Govori o utjecaju brstenja na pojedine vrste stabala. Od 81 vrsta potkornjaka nadjeno je u zaraženim predjelima 19 vrsta. Važno je da se šušci čim prije izrade, da se potkornjaci ne razmnože. Zagovara plohe vode i livada. Easpravlja o mješovitim sastojinama i pošum- Ijenju. U rezoluciji naglašuje, da su samo klimatički faktori uzročnici kalamiteta smrekovog prelca, predlaže neka se pokusne postaje cijelog svijeta bave tim pitanjem. Dr. Aug. Langhoffer »Lesnicka Prâce«. Čislo 12, v prosinci 1926. — Nechleba Al., Ing. Doc: >Pozoruliodné novoty v lesnim učetiiictvi a pokladnictvi« (Zanimljive novosti iz šumskog računarstva). — »Severovyehodni lesnicky vyzkumuy ustav Spojenjrch Stâtu« (Zavod za šumske pokuse sjevero-istoka Ujedinjenih Država). — Barchânek Vâclav: Lesy ve Švedsku« (Sume Švedske). — Prochâzka J. Sv., Dr.: »Ochrana prirody a lesu na Novem Zelande« (Zaštita prirode i šuma na Novom Zelandu). .... ...... ....... ......-........ ........... . ........ (.......) .<... .. 15 .... ...... .... ...... .. 320 ...... ...::... ....... ... ......-......- .. ..... . ........ ......-. ce .... ...... no .... .. 8.— ...... (..... ....... .......) .>. ........... K . ........ ........ y ......... 104 |