DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1927 str. 10     <-- 10 -->        PDF

šumskih globa i otpisivanje odštetnih iznosa posmatralo posve drugačije.
kad bi se znalo koliku visinu znadu doseći ovi iznosi, i koliko se šume


upropašćuje na taj način.


Važni razorni elemenat naših šuma jesu š u m s k i p o ž a r e v i. Zna
li šumarska javnost kolika je razorna snaga toga elementa? Da li je igdje
publikovano koliko je šume poništeno na taj način i kolika je vrijednostpočinjene štete? Koliko mi znamo, o tome nema u nas zvanične statistike
iako je naše Udruženje još godine 1922. skrenulo pažnju vlasti na potrebu
ove statistike. Naše je uvjerenje, da se šumskim požarevima u nas uništuju
milijuni. Pisac ovih redaka ima prilično pravo da postavi ovakovu
tvrdnju. Kad sam god. 1923. na Internacionalnom Šumarskom Kongresu
u Pariza referirao o problemu naših šumskih požareva, morao sam se
ograničiti na iznošenje razloga i povoda šumskim požarevima te preventivnih
i represivnih mjera u borbi protiv požareva. Prešutio sam namjerite
prikazivanje vrijednosti šteta, uprkos tome, što sam imao na raspoloženje
zvanične podatke o šumskim požarevima iz god. 1921.—1922.
Učinio sam to iz uvjerenja, da bi iznošenje ogromnih cifri tih šteta pred
kulturnim svijetom značilo svjesno rušenje vjere inostranstva u naše šume,
u snagu naše šumarske privrede i sposobnost naše šumarske administracije.
Ali nema razloga da mi sami pred sobom ne otkrijemo i ovu rak
ranu naše šumarske privrede u pravoj i istinskoj slici.


U nas se u posljednje vrijeme uvukao običaj d a r i v an j a d r v e t a
ili što je vrlo blizu toga d a v a n j e d r v et a p o n i s k o j taks i.
Mi ne ulazimo ovdje u iznošenje motiva, koji pokreću ovo darivanje ili
davanje. Ma kakvi bili ti motivi, očito je da je rezultat takovog postupkana štetu privrede. Mi razumijemo, da se od česti na taj način ide za tim,
da se izmakne neprijatnostima računarske kontrole. Vrijednost drvne
mase nije unesena u nikakav budžet i ne podleži krutim formalnostima
glavne kontrole. Drvnom se masom lakše disponira nego novcem. No takovo
davanje i darivanje mora imati svoju osnovicu, razloge i granicejer se inače unosi u rad šumarske administracije elemenat nereda. Naročito
je loše što nadarenici ili pogodovnici često nisu nego samo izvjesnaposredna lica, koja to drvo prodaju zakulisnim trgovcima, demorališući
tako i. šumsku upravu i trgovinu drvetom.


Kad smo ovako izložili slanje naših šuma. da sad bacimo pogled i
da zagledamo, d a l i s e o t o m sta n j u vodi r a č un a. Da li mi, podmirujući
naše potrebe produktima šume, podešavamo naš postupak stanju
naših šuma.


Svi mi, koji smo imali posla sa šumom i licima, koja se šumom koriste,
moramo priznali, da se u n as ne štedi ni šuma ni d r v o. Ono
umišljanje o našem tobožnjem šumskom bogatstvu, zapaža se i u načinu,
kojim mi iskorišćuvumo šumske produkte. Istina, gradovi i krajevi siromašni
drvetom. znadu slediti drvetom. No što više se primičemo domeni
šume. to više raste neracionalnost u trošenju drveta. Zamislite se na čas
u ove paradokse. U isti čas dok se posljednji ostaci naše hrastovine plaćaju
teškim parama, seljak u okolini Zagreba gradi kuću i gospodarskezgrade iz masivnih hrastovih planki. U isti čas dok po gradu vid jate sirotne
ljude, gdje sabiru i najsitnije otpatke drveta, leže po našim prostranim
sjecištima neiskorišćene mase klada, ogranaka i otpadaka. Dok
se gradska porodica grije oko jedne peći, iskorišćavajući svaku kaloriju,
dotle zemljoradnik sa svog otvorenog ognjišta pušta da -., ukupno ogri


64