DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Impregnovanje drveta sumporom. Pred kratko vrijeme učinjeni su u Americi


pokusi, da se drvo konzervira pomoću rastaljenog sumpora. Utvrdjeno je da drvo


prima u sebe sumpor, koji ga konzervira. No pored toga ono postaje tvrdje, čvršće


te otpornije protiv kiselina.


Svaka vrst drveta može da bude na ovaj način konzervirana. Količina apsor


biranog sumpora različna je prema vrsti drveta. Sam postupak sastoji u tome, da


se drvo ostavlja u sumpornoj kupelji od 140—150 stupnjeva, 5—6 sati, sve dok nije


iščezla sva vlaga. Zatim se podržava temperatura od 120—125 stupnjeva, 4—5 sati.


Preporuča se upotreba suhoga drveta, jer vlaga sprečava prodiranje sumpora. Koli


čina apsorbovanog sumpora različna je u širokim granicama. Od svoje vlastite težine


apsorbira hrast 40%, smreka 64%, bor 75%, topola 76%. Impregnovano drvo pokazuje


znatno povišenje čvrstoće i tvrdoće. Efekat ovog načina konzerviranja različan je od


kreozotirarija ili upotrebe metalnih soli. Sumpor u drvetu poprima kristalni oblik


zatvara pore i ne može da se gubi kod obične temperature. Ako su tačni o´vi na«


vodi, onda bi se otvarale nove mogućnosti konzerviranja drveta naročito´ kod željez


ničkih pragova, te kod upotrebe drveta za kaldrmisanje.


Generatori na ugalj i drvo. U posljednje vrijeme upotrebljuju se za pogon


motornih vozila dva tipa generatora: na ugalj i na drvo. Ako se uporedi jedan i


drugi tip, pokazuju se ove osobine.


Drvetom se lakše manipulira nego drvenim ugljenom. Do njega se i lakše


dolazi. Plinovi, koji se dobivaju iz drveta, bogatiji su na aktivnim sastojcima, nego


oni dobiveni iz drvenoga uglja. Čišćenje je lakše. Nema potrebe na vodi. Dostaje ona


količina, koja je sadržana već u drvetu. Drvo se mora unapred podesiti u odredjenim


dimenzijama i prosušiti a ne mogu se direktno upotrebiti otpaci kod iskorišćavanja.


Pretpostavivši jednaku, težinu, drvo daje manje plina nego drveni ugalj; tek
polovinu. Da «e dobije 1 kg ugljena, treba pougljiti najmanje 5 kg drveta. Naprotiv
pougljavanjem se mogu iskoristiti svi ostaci kod iskorišćavanja drveta. Težina ugljena,
što ga isa sobom nosi automobil, je manja. Za 100 km puta treba 40 kg uglja ili
100 kg drveta. No kod upotrebe ugljena treba još i vode, dok ove kod upotrebe drveta
ne treba.


Direktno upotrebljavanje drveta čini nepotrebno pougljavanje u šumi. Tim
se odstranjuju i sve njegove nepriličnosti i opasnosti za šumu. Pretvaianje drveta
u ugalj traži dakle znatnu količinu drveta, čija je jedna čest izgubljena.


Kako se iz ovog uporedjenja vidi, prednosti i mane su različne. Ipak se upotreba
drveta čini ekonomičnija naročito onda kad se radi o pogonu poljoprivrednih
vozila. Uostalom tek iskustvo budućnosti moći će da definitivno riješi ovo pitanje.


Internacionalni drvarski kartel Kako javljaju češki »Narodiry Hsty«, održat
će se o. mj. u Amsterdamu drvarska konferencija, koja ide za stvaranjem internacijonalnoga
drvarskoga kartela. U njemu će biti zastupljene Poljska, Rumunjska, Finska,
Čehoslovačka i Austrija. Švedska nije dala svoj pristanak da stupi u ovaj kartel.


..........


.... ..... .......: »......... ....... . ....... ...... ......., ........
...... ....«, ......, 1926. ....... ... ........... ..... je ......... ...... ...


.. ...... ».... ....... .........«. .. ......... je ... ....... ......... ...
........ .&...... ...., -... je ... .... ... .......... ...... ............ ... ..
.......» ..... o ......... .... y ......... ....... ....... ..... je ......... ...
49




ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 52     <-- 52 -->        PDF

.......... ......... ...., . ..... ....... ... je ........, .... ...... .... .............
........ y ....... . .... je ...... ........ ... ........ (..........
......... ...., ........ ... . ..... .......... .. ...... ............ ....
. ...... je ........ ...... ......... .. .... ....... . ...... ... . ......... ..........
.......... o ......... ..... To .. je ....... «........, ... ..... .......
...... ....... .. .. ....... ........... ... ..........., doojoju j« .....
........ .... .......... ... je .... ...... ..... ...... ......., .. ..... ..... ....
... .... ......., . »... ce ....... ..... ......


»Drvotržac« elavi početkom god. 1927. svoju tridesetgodišnjicu. Povodom to
proslave izašao je 20. XII. 1926. njegov jubilarni broj štampan na 24 stranice. U
sadržaju: prikaz rada uredništva za vrijeme od g. 189C—1926., znatan broj stručnih
članaka te prikaz šumarstva Oehoslovačke i Poljske.


Jubilaru, mladjem drugu »Šumarskoga Lista«, o njegovoj slavi čestitamo!


Huffel: Economie Forestiere. Izašao je svezak treći ovog odličnog djela francuske
šumarske stručne književnosti. Djelo obuhvata 520 stranica, cijena mu jo
Fr. 35.— naručuje ee kod Librairie Agricole, 26 rue Jacob, a Pari.s. Huffelovu ekonomiju
dobro poznaje stručna javnost čitave Evrope. Ovaj treći evezuk bio je raspaćan
ima već neko 10 godina. Pošto se on živo potraživao sa svih strana, priredjeno
je novo izdanje. Ovaj svezak bavi se naukom o uredjivanju šuma. Mi ne možemo
ulaziti u detalj ovoga djela već očekujemo, da će to učiniti nadležni šumari-specijaliste.
Gospodin Huffel jest profesor Ecole Nationale des Eaux et Forets u Nansiu,
njen počasni sudirekter te jedan od najuglednijih šumarskih stručnjaka Francuske.
Za nas je od interesa, da je goepodin Huffel boravio u svoje vrijeme u našim šumama
i to specijalno u onima "Virovitičkog velikog posjeda, o kojima je ponio najljepše
uspomene.


»Lesnickâ Prâce« Čislo 11, v listopadu 1926. — Ružička Jar.: »Nekolik myšlenek
o možnosti potirati skodlivy lesni hmuz arsenovymi prâsky« (Neka mišljenja o
mogućnosti uništavanja šumi štetnih insekata arsenovim praškom). — Frič J.: »Nekteré
pfedpoklady lesni hospodârské reformy« (Neke pretpostavke za reformu šumskog
gospodarstva). — Zima Fr., Lr. ing.: »Chemie vybusnych latek« (Kemija eksplozivnih
materijala).


»Revue des Eaux et Forets« No 11 — Novembre 1926. »Les forets du Japon«,
par A. Arnould (Sume Japana). — »La fécondation artificielle des salmonidés dans
la XIe conservation par A. Chaudey (2 photos) (Vještačka oplodnja salmonida u


XI. konservaciji). — »Un guide du garde des Eaux et Forets en 1698«, par R. Viney
(Priručnik za čuvare Voda i Šuma iz g. 1698.). — »Velléda«, par G. Huffel.
»L´ Alpe« No 11 — Novembre 1926. — Redazione: »L1 On. Martelli al Governo«.


— »Milizia forestale«. (»Šumska milicija). — G. Leone: »Note illustrative sul rimboschimento
e consolidaménto délie dune mobili in Tripolitania (Pregled pošumljavanja
i vezivanja sipina u Tripolitaniji). — A. Merendi: »II miglioramento produttivo
đei cedui misti délia media montagna« (0 poboljšavanju produktivnosti posječenih
mješovitih sastojina u srednjem gorju).


»Acta Forestalia Fennioa« br. 28. Helsingsforsiae, 1925. Publikacije finskog šumarskog
društva, U tri opširna članka (360 str.) od K. T. Jutila prikazane su šumarske
prilike u sjevernoj Finskoj i Laplandu. Finski je tekst u knjizi popraćen
rezimeima na engleskom jeziku.


»Acta Forestalia Fennica« br. 29. Helsingforsiae 1926. — Aaltonen, V. T.: »Općenito
o medjusobnom utjecaju drveća (tekst njemački). — A. K. Cajander: »Teo


50