DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 50     <-- 50 -->        PDF

i izrazili najljepšu pohvalu za ovako lepu i korisnu akciju. U glavnom rezultat je bio
aleđeći: Treba nastojati, da bi se za definitivno uredjenje Tehničkih i Sumarsko-Poljoprivrednih
Fakulteta u zemlji uveo takav sietem, koji bi stvorio onakav kadar stručnih
radenika koji će doneti potpunu emancipaciju od inostranstva kao važno sredstvo
i način za konačnu i temeljitu sanaciju naših ekonomskih i industrijskih prilika u
zemlji. U vezi sa ovim bila je i druga tačka dnevnoga reda »Osnivanje Fonda za izdavanje
knjiga«. Ishod diskusije po ovome pitanju bio je ovaj: Da bi se što lakše ostvario
cilj naše prve tačke naime, da bi se jednoč došlo do nacionalnog kadra medju
stručnim rađenicima u našoj zemlji, potrebno je što pre pristupiti izdavanju stručnih
knjiga i udžbenika na našem jeziku, koji bi bile štampane latinicom i ekavski, a koje
bi Savez uz minimalnu zaradu (5%) izdavao od svojih sredstava i u vlastitoj režiji.
Najzad je po svima pitanjima, koja su na skupštini tretirana, donesena rezolucija i
ista u javnost preko dnevnih listova puštena. Ovim je završeno dvodnevno zasedanje
skupštine, koja je, mislim, koliko toliko učinila na polju našeg ekonomsko-industrijskog
života. gtu(1 gumar Ragib Kolaković


SITNE VIJESTI


Vlastita režija u Francuskoj. Kako smo u svoje vrijeme javili, išli su trgovački
i industrijski krugovi Francuske za tim, da se u Alzasu i Loreni napusti izradjivanje
šuma u vlastitoj režiji i zavede prodaja na panju. Nedavno je Francusko ministarstvo
poljoprivrede riješilo ovo pitanje onamo, đa zasad nemože napustiti iskorišćavanje
državnih šuma u vlastitoj režiji. Medju razlozima, kojima državna šumska
uprava motiviše pridržavanje režije, važni su ovi. Dekret ministarstva kaže,
da ovaj način iskorišćavanja »odgovara običajima stanovništva« (correspond aux habitudes
des populations). Naglo kidanje sa ovim običajem izazvalo bi duboko poremećenje
u tamošnjem kraju (profonde perturbation dans la région). Izazvalo bi se nezadovoljstvo
medju šumskim radnicima, koji bi se dezorganizirali (provoquer dans
la région un mécontentement de la main-d´oeuvre tres justifié). Finansijski razlozi
jedva da se i spominju.


Žutikovina kao sredstvo za bojadisanje. Nedavno je došlo do spora izmedju
jedne direkcije državnih željeznica i stranke, koja je utovarivala i otpremala korijenje
i drvo žutikovine (šimširike). Stranka je deklarirala utovarenu robu kao »drvo od
korijena i rezanih panjeva za strojenje kože«. Utovarna stanica zaračunala je željezničku
vozarinu za tu pošiljku na osnovu naimenovanja robe u tovarnom listu odnosno
na osnovu klasifikacije robe prema poziciji D — 23 — b (drvo od korijena, panjevi,
kvrge, klade). Pogranična stanica bila je mišljenja, da ova pošiljka spada u poziciju
. — 24 (drvo za bojadisanje svake vrste u komadima, trupcima i cjepkama, pa i


isječeno, mljeveno itd. i kora od šimširike [Berberis] Praktički je od važnosti, da
je vozarina poeljeđnje pozicije trostruko do četverostruko veća od prve pozicije.
Nadležna Direkcija 2eljeznica obratila se u ovoj stvari na Zavod za Šumske
Pokuse u Zagrebu, koji je dao svoje mišljenje. Bitnost toga mišljenja sastoji u ovome.


Drvo, kora i korijenje žutikovine (Berberis, vulgaris L., Epine vinette (franc),
Barberry (engl.), Ciespino (tal.), Sauerdorn (njem.), sadržaje u sebi tvari za bojadisanje.
Najbogatija čest je korijenje. Kemijski sastav: berberin, oksikantin (vinetin),
berbamin i vjerovatno nešto jabučne kiseline. Naročito služi žutikovina za žuto bojenje
drveta kože, svile, vune i pamuka. U industriji kože upotrebliuje se žutikovina
za imitovanje fine kože (natiranje sokom žutikovine).


Nesumnjivo je i za prs.ksu od važnosti, da se drvo žutikovine ima smatrati
đrvetom za bojadisanje te kao takovo deklarirati i zaračunavati.


48