DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 21 <-- 21 --> PDF |
nas vodilo, da sada stanemo nabrajati primjere u dokaz, kako se provadja državno gazdinstvo, koliko je teških para propalo usljed nesposobnosti, nemarnosti, površnosti i nevaljalosti nekih funkcijonara, usljed krivoga, nepromišljenoga i prenaglog provadjanja agrarne reforme, usljed slabe ili nikakve kontrole kod pojedinih oblasti, usljed lošeg i nevještog upravljanja državnim dobrima, usljed zanemarivanja saobraćaja, usljed kršenja zakonskih propisa u demagoško-stranačke svrhe itd., itd. Ali ako bude potrebno, učinit ćemo i to. I štednja s t. zv. redukcijom činovništva u najviše slučajeva nije ništa drugo, nego proganjanje političkih protivnika, na mjesto kojih se onda namještaju stranački pristalice. Dokaz tome pružio je nedavni kongres javnih činovnika, na kome je ustanovljeno, da je od 170.000 činovnika reducirano njih 30.000, a broj aktivnih činovnika je porastao usprkos tome na 220.000. Iz štednje je dakle otpušteno 30.000 možda sposobnih činovnika, kojima se sada plaćaju ;penzije, a na njihovo mjesto postavljeno je 80.000 novih, vjerojatno neiskusnih, a od česti možda i nesposobnih činovnika. Dakle posve očito rasipanje narodne imovine. Tu trebaju državnici i političari da se late posla i da načine red, pa će uštediti miljarde i miljarde dinara. Ali da kojom srećom i nema svega toga, danas kad je čitava privreda u tolikoj krizi, država joj mora pomoći, mora joj uliti nove snage, da ju pridigne i ojača, pa će ono, što će joj sada dati, biti korisno uložene investicije, koje će državi kasnije davati trajno i redovito obilne prihode, jer državni se prihodi ne povisuju uništavanjem, već samo dizanjem privredne i produktivne snage. Zato država mora da uvede dobro i ekonomsko državno gazdinstvo, mora da štedi gdje je moguće, ali mora i da snizi poreze i takse, da tako očuva industriju i trgovinu od propasti. Naša drvna industrija, koja izvaža drvene gradje u vrijednosti od neko dvije miljarde godišnje, i koja prehranjuje oko 200.000 radnika i kirijaša zajedno s njihovim obiteljima, ima pravo da traži od države pomoći, jer će drugčije propasti i to baš onaj dio te industrije, koji je u domaćim rukama, koji ne može da sakriva svoje prihode kojekakvim smicalicama, i koji svoju zaradu ostavlja u otadžbini. Ako država bude obzirna i pravedna, te omogući drvnoj industriji njen dainji opstanak, ona će raditi požrtvovno dalje i uzdržat će svoje teško stečene pozicije na inostranim svjetskim tržištima, jer kakogod je naše drvo upravo nenatkriljive kakvoće, tako je i sprema i stručna vještina naših drvotržaca dorasla svojoj zadaći, te će moći da vazda s uspjehom pobija tudju konkurenciju. L´état actuel de l´industrie des bois en Iougoslavie. Les difficultés qui devaient etre écartées pour assurer la prospérité de l´industrie des bois iugoislave. Rédaction 19 |