DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1927 str. 19 <-- 19 --> PDF |
JOSIP SELAK: STANJE NAŠE DRVNE INDUSTRIJE Naša je drvna industrija jedna eminentno eksportna industrija. Ona je zato ovisna o gospodarskim prilikama onih zemalja, u koje mi jzvažamo svoje produkte. Kad je ono g. 1922. došlo do sloma finansija u Njemačkoj, izgubili smo potpuno njemačko tržište, koje je inače bilo naš redoviti kupac za velike količine hrastovih bukova, neokrajčanih planki, 27 mm okrajčanih dasaka, friza itd., nadalje jasenovine, brestovine, grabovine itd. To isto desilo se ove godine sa Francuskom. Kad je franc, franak pao ispod 20 na ciriškoj burzi, prestao je jednini mahom sav izvoz naše hrast ovine u Francusku, a to je bio za našu finu slavonsku hrastovinu veliki udarac, jer nam je ostala neprodana gotovo sva t. zv. »pariška gradja«. Ali prilike u Evropi ipak se malo po malo sredjuju i ustaljuju. Sve države i svi narodi uvidjaju potrebu gospodarske obnove i sistemizacije načina života na temelju novoga poretka, u koji počinju vjerovati i »najnevjerovatniji Tome«. Potreba rada i potreba produkcije, dolaze do sve jačega uvaženja i kod najvećih avanturista i ekstremista, a kamo li ne kod sredjenih i miroljubivih gradjana srednje linije. Njemačka, koja je toliko stradala, energično se prihvatila rada, i već nastupa opet na svjetskom tržištu kao veliki producent i stalni konzument velikih količina sirovina. Sovjetska Kusija zatajuje malo po malo svoja komunistička načela, te se vraća mučke demokratskom naziranju na sav javni i privatni život. Ona naročito počima da priznaje pravo privatnoga vlasništva i nastoji, da na njegovoj osnovici obnovi svoju razorenu privredu. Francuska i Belgija čini se, da su našle načina za sanaciju svojih valuta i time udarile nove temeije svojoj privredi. Magjarska se takodjer smiruje, priklanja najveću pažnju svom dalnjem gospodarskom napretku i postaje naš dobar kupac za velike količine drvne gradje. I isti turbulentni Mussolini uvidja potrebu gospodarskog sredjenja Italije i podupire po mogućnosti cjelokupnu privredu svoga naroda, zapregnuvši fašizam i u njena kola S druge opet strane i u našoj državi kreću prilike pomalo na bo lje. Naš dinar, koji je internacionalno već odavna znatno porasao u vrijednosti, dobiva i u vlastitoj kući svoju pravu kupovnu vrijednost. Posljedica tome jest, da je skupoća popustila, a radna snaga pojefti nila. Poboljšale su se i vjeresijske prilike. Novac je znatno jeftiniji, kamatnjak za industriju kreće se izmedju 10 i 16%, dok je jošte lani iznašao 18 do 24%. Nestalo je i onog fatalnog pomanjkanja gotovine. Istina, taj preokret nije rezultat naše gospodarske snage, već pogla vito rezultat uvidjavnosti novčanih zavoda, koji osjećaju potrebu, da 17 |