DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 20     <-- 20 -->        PDF

Stetočinje naših hrastovih šuma


stabla što prije posjeći i iz šume izvesti, jer inače nehotice upravo


uzgajamo silnu množinu potkornjaka, koji izprebuše drvo. Vidio sam


hrastove naše šume sa mnogo potkornjaka, jer je bilo mnogo sušaca,


a našao malo njih, gdje su sušce brzo posjekli i odmah izvezli.


Kora hrasta zna imati manje i veće rupice, kroz koje su se izvukli
stanari hrasta ispod kore a i iz drva. Različiti su
Krasnici, kornjaši sjajne kovinske boje, širi (Chrysobothrys)
i uži (Agrilus). Ulažu jajašca u koru hrasta, njihove ličinke
buše pod korom, više vodoravne, ili više okomite vijugave hodnike,
razrahle i izgrizu liko, pomažu sušenje. U drvu nadju se rupe
od pipa (Gasterocercus depressirostris) i malih
s t r i ž i b u b a (C 1 y t u s), koje kvare drvo. Ozbiljnije štete
počini golema strižibuba, skarambeč (C e r a m b y s héros)
. Ženka nad ari koru hrasta, imenito ozledjenu sa jajašcima, ličinka
buši pod korom i zadje u drvo. Kada odraste načini i prst debele
hodnike, baš u donjem djelu stabla, koje je za tehničku uporabu
najbolje i najviše se cijeni. Nije jednako raširenia, U nekim se
šumama slabo nalazi,, u drugima obilnije. U takvom slučaju valjalo
bi hvatanjem i uništavanjem kornjaša i njegovih Učinaka uz neku nagradu
zapriječiti dalnje širenje toga stetočinje.


Nadju se po više puta na starom hrastu tamne kao polukugle,
štitovi ženke štit ara ili crve a (Coccidae). Ako se nadju
pojedini štitovi tih rilčara, ispod kojih su jajašca, ili mladi, ne čine
znatnu štetu. Ali sam imao priliku da u jednoj našoj šumi na hrastovima
srednje dobe vidim takovu štetu. Kora je izdaleka izgledala crna
od mnogobrojnih takovih štitova. Od sisanja ovih ženki trpi kora,
raspuca se, hrast se slabi a može se i osušiti. Zasad je to redja
stvar u nas. Ali ona se može raširiti. U nekim se šumama nadju manji
štitovi na mladim granama. Vidio sam na više mjesta grane sa
gusto nanizanim štitovima, čime se takvu grančicu očito slabi.


Poželjno je, da budnim okom pratimo naš hrast, da pazimo na
sve, što mu je od koristi ili na štetu i da suzbijamo sve ono, što mu
može biti od štete lakše je i tu zlu predusresti, nego se od zla braniti-


Les insectes nuisibles dans les chenaies de Slavonie.


Rédaction