DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Stetočinje naših hrastovih šuma t}43


njih u jednog gusjenici (Microgaster, Apanteies i dr.) ili pojedine


krupnije, koje odlažu jajašca svoja u gusjenice; unište ih, ili ....


muhe g u s j e n ič a r k e (T a c h i n a r i a e), koje isto čine. Zna


pomoći i vlažno hladno proljeće, nekoje gljiv e poput plijesni


(E m p u s a, E n t o m op h t o r a i dr.), koje napadaju na gusjenice


a čini se da najviše pomaže bolest, p o 1 i e d r i j a kao vrlo sitna bi


ća u silnoj kadšto množini, gusjenice u velikom broju pogibaju, čine


cijela klupka. Prenašanje lako oboljelih gusjenica čini se da može i


bolest prenijeti medju zdrave još gusjenice.


Obrana amerikanskim načinom, da odgajamo nametnike gubara,
traži mnogo troška, vremena, strukovnih ljudi. Svega toga nema u
nas dosta, pa se to za sada još ne da provesto. Dobro je pripaziti uz
koje se uvjete pojavljuju u većoj množini ptice, kukci, koji žderu gusjenice,
kao i ose najeznice uz muhe gusjeničarke (kako je poznato
ove posljednje odlažu svoja jajašca u gusjenice te ih na taj način unište).
To su priredili pomagači u obrani proti gusjenicama, ali nažalost
nestalni. Treba pribrati mnoga opažanja, kako bi nam ovi pomagači
postali pouzdani i stalni. Neki su Americi to već postali, nakon
velikih troškova i mnogo truda.


Neka se hrastova stabla osuše nakon prve, jake navale gusjenica
sa medljikom, neka tek slijedećih godina. To ovisi o jakosti navale
gusjenica, o njenom trajanju a i o otpornosti stabla. Zdrav hrast
dobro odoljeva mnogim neprilikama. Bolestan, oslabljen, izložen je
pored gusjenica i mnogim drugim neprijateljima. Treba i ovima posvetiti
pažnju.


To su u prvom redu potko m jaci. Sitni kornjaši, koji se
javljaju često u velikom broju. Buše ne samo pod korom hrasta, nego
zadju i u drvo, kvare ga za tehničku uporabu. To su šumaru
i drvctržcu poznati i omraženi »mali crv«, ili »mala mušica«.
Jedni su nešto veći 5—5.5 mm dugi, glava je šira od nadvratnjaka ;
ljestvičasti hodnici znadu i do> 18 cm duboko zaci u drvo (P Ta t .pus
cylindrus). Ostali su još manji, imaju jedni na pokrilju
žute, uzdužne pruge (Xyloterus signatus) 3.5 mm dug. Drugi
oko 2—3 mm dug ima na strmini pokrilja četiri male kvržice, ide
do 8 cm duboko u drvo (X y 1 e b o r u s m o n o g r a p h u s). Treći
oko 2.5 mm dug ima na strmini pokrilja uzdužne pragge, zalazi do 15
cm duboko u drvo. Potkornjaci općenito traže bolesna, sl´alba stabla,
da se u njima ubuše, razmnože; u nuždi idu i na zdravija stabla. U
šumi, gdje ima dosta sušaca za njih, potraže i na oko zdrava stabla.
Da se zapriječi prekomjerno njihovo širenje, treba sva poginula