DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1926 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Štetočinje naših hrastovih Suma Gubareva gusjenica brsti iz nekog središta sve to dalje u obliku manjeg, ili većeg vršaja. Ako nije navala vrlo jaka, teške ženke, gubarice, koje su se razvile iz tih gusjenica, odlažu svoja legla obično ne visoko, 1—2 m i samo po nekoliko legla na stablo. Tek na rubu zaraženog prostora, imenito na rubu šume, običavaju legla biti gušća. Pogdjekad idu i visoko na stabla. Smještaju se rado i na donjoj strani krupnih grana. Tu je teško pomišljati na uništavanje gubarevih legla. Gdje nema mnogo gubarevih legla a nisu ni visoko smještena na stablu, mogu se ona uspješno poništavati struganjem, ili premazivanjem. Strugaju se legla zgodno čeličnom četkom sa kore hrasta, najdulje do konca godine. Vukovarsko vlastelinstvo grofa Eltza provadja to strogo i uspješno svake godine do 1. decembra i nema više neprilike od gubara, dok su u prijašnjim godinama imali velike navale gusjenica. Troškovi struganja su neznatni prema koristi. Mjesto čelke može se uzeti poput djetla zašiljena grabova motka, ili limeni trokut na motki. Studen i vlaga zimskih mjeseci uništi jaja ostruganog legia. Prema učinjenim pokusima i opažanjima, mogu se iz jajašaca onih legla, koja su ostrugana iza nove godine kao i iz legla, koja su za poplave bila pod vodom, izvaliti gusjenice. Zato je sigurnije, ako se iza nove godine legla premazu, što je skuplje. Jednostavno i prokušano dobro sredstvo je drveni katran. Ako je pregust, može mu se dodati 1 petina petroleja. Ne valja ga suviše razrediti, jer inače tekućina curi po stablu. Petrolej i sam guši jajašca. Gdje se neda provesti ni struganje, ni mazanje, jer su legla previsoko, dobro bi bilo štrcanje prije nego su gusjenice stabla obrstile i spremaju se na seobu. To se vrsi sa. 3% rastopinom kristaliziranog barijevog klorida u mlakoj vodi. Ta sol se metne u tanku vrećicu, objesi u vodi, rastopina se prije uporabe dobro promješa, da bude jednako gusta. Da se tekućina bolje prihvati na lišće, dodaje se na 100 1 tekućine 4 kg melase. Rastopina djeluje otrovno na gusjenice, koje poginu za ..—1 sat. Od jače rastopine pogibaju brže, ali ta može naškoditi mladom, nježnom lišću. Može se sa rastopinom štrcati uski pojas šume, gdje se kani zapriječiti dalnje širenje gusjenica. Ako ima u šumi na hrastu mnogo legla na sve strane a i visot\o, a uz to još i na velikoj plohi, teško je misliti na uspjeh bilo struganjem, bilo mazanjem ili štrcanjem. Tu bi nam mogle pomoći s j en i c e i druge ptice, koje jedu jajašca, čvorc i i druge ptice, koje jedu gusjenice, kornjaš i koji jedu jajašca (kožuškar i dr,) ili jedu gusjenice (mošćar i dr.) osice najezniceito sitne više |